Međunarodna organizacija Svjetski projekt pravde (WJP) koja se bavi proučavanjem vladavine prava objavila je rezultate svojeg ovogodnišnjeg istraživanja. Hrvatska se na međunarodnoj ljestvici našla na 45. mjestu od ukupno 142 zemlje po snazi vladavine prava s indeksom od 0.61, rezultatom koji imamo posljednjih sedam godina. Među članicama EU-a zauzeli smo 28. mjesto što nas smješta na samo dno ljestvice, a pretekli smo samo Grčku, Bugarsku i Mađarsku.
Iako na međunarodnoj ljestvici zauzimamo relativno visoku poziciju, ipak je zanimljiva informacija što su nas po vladavini prava pretekle dvije najuspješnije afričke zemlje Namibija (44) i Ruanda (41)
Pozicija Hrvatske u međunarodnom poretku zapravo govori o tome koliko je u ostatku svijeta vladavina prava narušena: u 78 posto zemalja svijeta zabilježen je trend srozavanja vladavine prava koje je započelo još 2016. što označava i svojevrsni trend globalne recesije vladavine prava.
Osam kriterija WJP-a
WJP za računjanje indeksa vladavine prava u svakoj zemlji uzima u obzir osam glavnih kriterija, a to su: stupanj ograničenja zloupotrebe vlasti, odsustvo korupcije, otvorenost vlasti, temeljna ljudska prava, sigurnost građana u zajednici, provedba zakona u praksi, efikasnost zaštite građana pred sudovima te učinkovitost kaznenog pravosuđa. Kriteriji se boduju u rasponu od maksimalnih 1.00 do 0.00.
Hrvatska je po svim kriterijima WJP-a bodovno ispod regionalnog prosjeka, čak i po sigurnosti građana u zajednici koje je ranijih godina imala iznad prosjeka EU-a. Regija kojoj Hrvatska pripada po WJP-ovoj klasifikaciji obuhvaća sve zemlje EU-a, Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) i Sjevernu Ameriku. Pozitivno je što je na međunarodnoj ljestvici po bodovima iznad globalnog prosjeka u svih osam područja.