Kako su u subotu izvijestili iz državnoga Tužiteljstva BiH, optužnica je podignuta protiv visokih zapovjednika Vojske Republike Srpske, predstavnika civilnih vlasti i vojnih formacija Veljka Brajića, Slobodana Taranjca, Ranka Kaurina, Branka Dženopoljca i Draška Topića.
Njih se optužnicom tereti da su u okviru širokog i sustavnog napada na nesrbe planirali i sudjelovali u oružanom topničkom i pješačkom napadu na nebranjeno selo Briševo i okolna mjesta u blizini Prijedora, nastanjena uglavnom Hrvatima.
Ubili 61 civila
U samo nekoliko sati potkraj srpnja 1992. ubijen je 61 civil, među kojima najmlađi dječak od 16 godina, a najstarija žrtva imala je 81 godinu. Među žrtvama je bila i jedna maloljetna žrtva bošnjačke nacionalnosti.
Tri se osobe vode kao nestale i njihovi posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni. Prigodom napada više žena je silovano, a više desetaka osoba, uglavnom muškaraca, nezakonito je zatočeno u zloglasne prijedorske logore Keraterm, Omarska i Trnopolje.
Nekoliko žrtava preminulo je tijekom transporta, a u logoru Omarska ubijena su najmanje tri zatočenika dovezena iz Briševa, preciziraju iz državnog Tužiteljstva BiH.
Prilikom napada uništavani su i zapaljeni vjerski i civilni objekti. Preživjeli stanovnici, njih oko 350, su prognani. Danas u tome mjestu živi vrlo mali broj povratnika.
Količina dokaza je velika
Tužiteljstvo je najavilo da će navode optužbe dokazivati pozivanjem 143 svjedoka, uz angažiranje dva vještaka te prilaganjem više od 300 materijalnih dokaza.Prema podacima hrvatske strane u Briševu je u jednome danu likvidirano 67 žrtava.
Smaknute su čitave obitelji Matanovića, Buzuka, Ivandića, Marijana, Mlinara i Komljena. U tome zločinu su ubijeni i otac Mladen Matanović, te dvojica sinovca 16-godišnji Ervin i 18-godišnji Johan Matanović.
O zvjerstvima u tome selu pred Haaškim tribunalom svjedočio je nekadašnji stanovnik Briševa i logoraš Ivo Atlija. Zbog ratnih zločina kojega su srpske snage počinile u Prijedoru, uključujući selo Briševo na 40 godina zatvora je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osudio ratnog predsjednika Skupštine općine Milomira Stakića.