''Ako je Mamićev iskaz istinit, on je na sebe navalio možda i teža kaznena djela od onih za koje je osuđen. Ako se njegove tvrdnje pokažu istinitima, to bi bio jedan od najsnažnijih udara u same temelje ove države, u hrvatsko pravosuđe. One ne bi Mamića učinile žrtvom ili nevinim čovjekom, nego još većim kriminalcem koji je ne samo izvlačio novac iz Dinama nego i potkupljivao suce i pokušavao kadrovirati u našem pravosuđu'', rekao je Nikola Grmoja (Most) u saborskom govoru na slobodnu temu.
''Ako bi se Mamićeve tvrdnje pokazale točnima, potvrdile bi ono što smo često govorili, a to je da na udar hrvatskog pravosuđa ne dolaziš dok imaš političku zaštitu ili dok ne dođeš u sukob s onim tko je moćniji od tebe'', istaknuo je zastupnik.
Naveo je i kako je Hrvatska ''viceprvak Europe'' po percepciji korupcije, gora od nje samo je Slovačka.
''Ne znam kako kolega Branko Bačić i premijer Plenković mogu zaspati uz tu spoznaju'', izjavio je pa pozvao Mamića da stik koji je poslao DORH-u pošalje i Antikorupcijskom vijeću, čiji je Grmoja predsjednik.
Mostov zastupnik zagovara snažan obračun s korupcijom te konstatira kako je, možda najjednostavnije, da se za sve koji rade u državnom odvjetništvu i sudstvu odredi da s 45 godina idu u mirovinu ''i da ih se tako riješimo i provjetrimo sustav''.
Hitna sjednica Odbora za nacionalnu sigurnost
Šokiranost detaljima i sumnjama koje je Mamić iznio izrazio je Željko Sačić (HS), koji najavljuje da će kao član saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost hitno zatražiti sjednicu u vezi sa stanjem u pravosuđu i funkcioniranjem pravne države.
Kao zastupnici, najmanje što možemo učiniti jest ohrabriti sve institucije koje se time bave da istraže sve činjenice i da se slijedom toga primjenjuje zakon, rekao je zastupnik. Zauzeo se i za formiranje saborskog istražnog povjerenstva oko ''cijelog skandala''.
Poruke mržnje u Kninu
Anja Šimpraga (SDSS) izvijestila je kako su u utorak osvanule poruke mržnje i ustaško znakovlje na srušenom spomeniku na brdu Spas iznad Knina.
Taj spomenik, betonski obelisk podignut 1969. u slavu na poginule u bitci za oslobađanje Knina, visok je bio 25 metara, no stropoštao se na tlo u godinama nakon 1995., kada je organizirano miniran, rekla je zastupnica i najavila da će Grad slučaj prijaviti nadležnoj policijskoj postaji.
Spomenik će se očistiti, no ostaje spoznaja da nove generacije nismo uspjeli naučiti o pravim vrijednostima i poštovanju, rekla je Šimpraga i poručila da se kao društvo „moramo zabrinuti zbog sve prisutnijeg rasističkog i netolerantnog govora mržnje u javnom diskursu, usmjerenog prije svega prema Srbima, LGBT populaciji i Romima“.