"Briga za okoliš briga je za zdravlje i toga su građani zbog vlastitog iskustva sve svjesniji", istaknula je pučka pravobraniteljica Lora Vidović na online raspravi o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama.
U raspravi je istaknuto kako nas stanje okoliša sve treba brinuti te da je pozitivno da jačaju ekološka svijest i okolišni aktivizam. To se, istaknuto je u priopćenju Ureda pravobraniteljice, vidi u sve češćim pritužbama koje na ovu temu šalju građani. Među njima je i Davorka Simčić koja živi u blizini centra za gospodarenje otpadom Marišćina.
Ona je izjavila kako su se stanovnici općine Marčelj zbog smrada koji stiže iz Marišćine obraćali svima kojima su mogli, ali je problem i dalje tu.
"Taj smrad se osjeti 6 kilometara, tjera djecu s igrališta i svi smo postali zatvorenici naših kuća. Na terenu su bile brojne inspekcije i na kraju rekle da je sve regularno. A po Ustavu svatko ima pravo na zdrav život", ispričala je.
Ispitni postupak po njezinoj pritužbi pravobraniteljica provodi posljednje dvije godine i ni nakon više od stotinu dopisa koje je poslala ili primila, rješenja problema se ne nazire, navodi Ured pravobraniteljice.
Pravobraniteljica je preporučila u Izvješću Hrvatskom saboru za 2019., zabranu primjene MBO tehnologije u svim centrima za gospodarenje otpadom i procjenu utjecaja na zdravlje, koju kako se navodi, treba učiniti obaveznim korakom prije njihova planiranja, kao i drugih velikih infrastrukturnih objekata.
"Budućnost nam je na tankom ledu"
"Nažalost, ova preporuka još uvijek nije provedena, kao ni one o unapređenju praćenja kvalitete zraka, osiguranju monitoringa tla ili usklađivanja centara za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštjun s redom prvenstva gospodarenja otpadom", podsjetila je savjetnica pravobraniteljice Maja Hasanbašić.
Ujedinjeni narodi već su ranije upozoravali na povezanost klimatskih promjena s rizikom pojave bolesti kao što je COVID-19.
"To pokazuje jasan utjecaj odnosa prema prirodi na ljudska prava. Budućnost nam je na tankom ledu", upozorila je Hana Matović iz inicijative mladih FridaysForFuture.
Tijekom rasprave je izjavila kako se klimatskim promjenama ne možemo i ne trebamo prilagoditi, već ih moramo spriječiti, i to odmah.
"Puno nas je maloljetno i nemamo pravo glasa, ali želimo da se i naš glas i naš strah čuju. Bojimo se budućnosti i onoga što nas očekuje i to želimo objasniti svima na visokim pozicijama", rekla je.
"Iako se razgovori o zaustavljanju klimatskih promjena često svode na smanjenje emisije ugljičnog dioksida, to je tek tehnička mjera, dok su korijen problema nepravda i pohlepa koje su duboko ukorijenjene u društveno-ekonomskom poretku", naglasio je Nikola Biliškov iz inicijative Znanstvenici za klimu.
Promjena proizvodnje energije i hrane
Veće ambicije politike, odnosno oštrine, britkosti i hrabrosti u strateškim dokumentima očekuje Luka Tomac iz Zelene akcije, a kao dio rješenja vidi promjenu načina na koje se krećemo i proizvodimo energiju i hranu.
Kao primjer dobre prakse lokalne zajednice, Gordana Lalić predstavila je Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama Grada Poreča, dok je Višnja Grgasović iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja govorila o planovima za snažnije uključivanje mladih te poslovne i akademske zajednice u rad na ublažavanju klimatskih promjena.
Bila je to treća po redu #KavaZaLjudskaPrava koju je pravobraniteljica organizirala ove jeseni, nakon onih posvećenih mladima i utjecaju koronavirusa na socijalna prava.
Cilj je ovim susretima dati priliku građanima, civilnom društvu, stručnjacima i nadležnim institucijama da na otvoren, konstruktivan i uključiv način razgovaraju o problemima vezanima uz ljudska prava i načinima njihova rješavanja.