Iako već 20 godina radi kao pomoćna kuharica, Marinka se odlučila usavršiti.
"Nemam papire da bih stručno bila kuhar. Kada sam vidjela koliko u našoj zemlji treba kuhara i ugostiteljskih radnika, onda sam se, s više od 50 navršenih godina, odlučila na usavršavanje", ispričala je Marinka.
Prema najnovijem istraživanju, na neki oblik obrazovanja u proteklih godinu dana odlučilo se čak 34 posto građana između 25. i 64. godine života. Istovremeno, tvrdi Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, "postotak u iznosu od preko 30 posto imaju samo najrazvijenije europske zemlje".
No, na programe obrazovanja nakon 25. godine Hrvati se najčešće odlučuju zbog toga što žele nadoknaditi znanje, zatim zbog profesionalnog napredovanja i usavršavanja. I tek onda radi boljih izgleda za pronalazak posla.
"Zanimanja koja se tiču jezika, IT-ja i poslovanja u najširem obliku su nekako najatraktivnija. To je nešto što treba najviše nadgradnje", rekao je Jurica Pavičić, prodekan Ekonomskog fakulteta.
Kada je riječ o prekvalifikacijama, interes ovisi o potrebama tržišta.
"U ugostiteljstvu je jako visoka mogućnost zapošljavanja. Isto je i u sektoru zdravstva", objasnio je Ivan Šutalo, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu.
Kao najčešće prepreke obrazovanju odrasli ističu cijene, zatim druge životne prioritete, obveze na poslu, kao i obiteljske obveze.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr