Da skuhaju previše, Hrvatima nije strano. Puno toga završi u otpadu.
''Hrvati svake godine proizvedu ukupno više od 280.000 tona otpada od hrane. Nije sva jestiva - ali dio jest. Koliki? ''To su 363 140 štruca kruha. Po jedna za svakog stanovnika Slavonskog Broda i Splita!'', izvijestila je reporterka Dnevnika Nove TV Petra Buljan.
Kako te brojke smanjiti? Najbolje je - planirati obroke. Ići u kupnju s popisom - nije loše, ali nije rješenje. ''Trebalo bi biti dobro planiranje, popis nam samo indicira samo što moramo nabaviti, čega nemamo, ali nam ne govori što ćemo potrošiti, a u trgovini su uvijek velike oči'', ističe Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode za Dnevnik nove TV.
Tete na tržnici imaju recept. ''Ja imam dva sina i snahe i onda kuham i nosim njima'', priznaje Violeta iz Zagreba. Bolje manje nego više - jer u konačnici i proizvodnja hrane utječe na okoliš. ''Jedna trećina ukupnih emisija stakleničkih plinova upravo dolazi iz procesa proizvodnje obrade hrane, skladištenja hrane, transporta hrane, korištenja zemljišta za proizvodnju hrane'', upozorava Duplić.
Najviše bacamo meso, voće, zatim ostalo povrće te krumpir. Razlozi? Najčešće previše kupimo i skuhamo, a rjeđe jer hrani istekne rok trajanja. A kad hrani dođe kraj - najčešće ju bacamo u miješani otpad. Za zeleniju budućnost - evo koga ministar vidi kao najveće saveznike.
''Siguran sam, školarke i školarci znaju neke primjere na razini svojih kućanstava, i postali su pravi policajci po pitanju odvajanja'', rekao je ministar gospodarstva i zaštite okoliša Tomislav Ćorić.
Jer cilj koji nam je Europa zadala - da do 2020. odvajamo 50 posto otpada - Hrvatska još uvijek nije ispunila.
Više o istraživanju i hrani pogledajte u priloženom videu.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr