Prošlu godinu u sektoru zdravstva obilježili su reformski zakoni, koji će uvelike utjecati na iduću godinu i kvalitetu sektora zdravstva. Barem je takav plan, najavilo je resorno Ministarstvo. Ti reformski zakoni trebali bi pozitivno utjecati na manje liste čekanja, na dugove prema dobavljačima, ali i općenito na održivost zdravstvenog sustava s pacijentom u fokusu.
No, kako će ti novi zakoni i nove promjene utjecati na pacijente? Neki će svakako morati dublje posegnuti u džep za mnoge usluge. No krenimo redom. Ovo je popis novih zakona koji su stupili na snagu i što oni znače za građane.
Najveća novost koju od iduće godine očekuje zdravstvo je da će s 20-ak općih bolnica upravljati država. No, još se ne zna hoće li država preuzeti i dugove i kredite bolnica. Vladajući tvrde da se ništa neće promijeniti za pacijente no lokalni dužnosnici ističu kako lokalna uprava ipak najbolje zna što lokalnoj bolnici treba, zbog čega su zatražili ocjenu ustavnosti ovakve odluke.
Ono što će svakako utjecati na pacijente je poskupljenje participacije. Svi oni koji nemaju dopunsko osiguranje, prilikom odlaska kod liječnika, plaćat će veću participaciju.
Ministarstvo zdravstva priopćilo nam je šro se sve mijenja. Evo njihovog detaljnog priopćenja, koliko se i što mijenja.
"Sukladno Zakonu o obveznom osiguranju, osigurane osobe obvezne su sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite, i to najmanje u iznosu propisanog postotka proračunske osnovice.
Primjenom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, od 1. siječnja 2024. mijenjaju se minimalni iznosi sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite za pojedine zdravstvene usluge, koji će iznositi kako slijedi:
1. Specijalistička-konzilijarna zdravstvena zaštita, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, osim ambulantne fizikalne medicine i rehabilitacije ‒ 1% proračunske osnovice odnosno 4,41 euro. Do sada je minimalni iznos bio 3,31 euro odnosno 0,75% proračunske osnovice.
2. Specijalistička dijagnostika koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite ‒ 2% proračunske osnovice, odnosno 8,83 eura. Do sada je minimalni iznos bio 6,62 eura odnosno 1,50% proračunske osnovice.
3. Ortopedska i druga pomagala utvrđena osnovnom listom ortopedskih i drugih pomagala Zavoda ‒ 2% proračunske osnovice odnosno 8,83 eura. Do sada je minimalni iznos bio 6,62 eura odnosno 1,50% proračunske osnovice.
4. Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući ‒ 1% proračunske osnovice po danu odnosno 4,41 euro po danu. Do sada je minimalni iznos bio 3,31 euro odnosno 0,75% proračunske osnovice.
5. Troškovi bolničke zdravstvene zaštite ‒ 4,01% proračunske osnovice po danu odnosno 17,70 eura po danu. Do sada je minimalni iznos bio 13,29 eura odnosno 3,01% proračunske osnovice.
6. Dentalna pomagala utvrđena osnovnom listom dentalnih pomagala Zavoda za odrasle osobe u dobi od 18 do 65 godina ‒ 40,09% proračunske osnovice odnosno 176,97 eura. Do sada je minimalni iznos bio 132,74 eura odnosno 30,07% proračunske osnovice.
7. Dentalna pomagala utvrđena osnovnom listom dentalnih pomagala Zavoda za osobe starije od 65 godina ‒ 20,04% proračunske osnovice odnosno 88,46 eura. Do sada je minimalni iznos bio 66,35 eura odnosno 15,03% proračunske osnovice", navode u priopćenju.
Pojašnjavaju da, ukoliko je iznos od 20% pune cijene pružene usluge manji od propisanog postotka proračunske osnovice, osiguranik plaća propisani iznos postotka proračunske osnovice. Primjerice, cijena kontinuiranog mjerenja arterijskog tlaka (Holter) je 28,18 eura. Iznos obveznog sudjelovanja od 20% je 5,64 eura. Do 31. prosinca 2023. godine osiguranik plaća 6,62 eura, a od 1. siječnja 2024. godine plaća 8,83 eura (propisani postotak proračunske osnovice).
Druga, najveća promjena odnosi se na maksimalni iznos obveznog sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite po jednom ispostavljenom računu za izvršenu zdravstvenu zaštitu koji će od 1. siječnja 2024. godine iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice odnosno 530,88 eura.
Do sada je taj iznos bio 265,44 eura odnosno 60,13% proračunske osnovice.
Za ilustraciju Ministarstvo navodi primjer postupka na zalisku srca, čija cijena je oko 13.200 eura. Obvezni iznos sudjelovanja od 20% bi bio oko 2.640 eura, no u ovakvim slučajevima osiguranik neće platiti taj iznos, već maksimalni iznos obveznog sudjelovanja po jednom ispostavljenom računu koji do 31. prosinca 2023. godine iznosi 265,44 eura, a od 1. siječnja 2024. 530,88 eura, uz napomenu da tijekom godine može biti i više ispostavljenih računa za različite usluge iz zdravstvenog osiguranja.
"Od važnosti je naglasiti da ove izmjene neće utjecati na osiguranike koji imaju policu dopunskog zdravstvenog osiguranja, budući da dopunsko zdravstveno osiguranje pokriva sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite, uključujući minimalne i maksimalne iznose sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite", navodi Ministarstvo.
Iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite: obiteljske (opće) medicine, ginekologije i dentalne medicine, te izdavanje lijeka po receptu, neće se mijenjati te će kao i do sada iznositi 0,30% proračunske osnovice (1,32 eura).
Što se tiče dopunskog osiguranja, neki osiguravatelji najavili su povećanje cijena dopunskog zdravstvenog i do 30 posto. U isto to vrijeme HZZO je poručio kako će oni držati cijene.
Zbog najavljenih poskupljenja kod konkurentnih privatnih kuća, HZZO ujedno očekuje i priljev novih osiguranika u njegov sustav dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Cijena godišnje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a tako će I dalje iznositi 111,49 eura, pa HZZO očekuje da će broj korisnika HZZO-vih usluga dopunskog osiguranja, koji sada iznosi 2.164.000, još narasti.
Inače, pravo na besplatno dopunsko osiguranje mogu ostvariti ostvariti ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 379,49 eura te samci ako im prihod u prethodnoj kalendarskoj godini mjesečno nije veći od 475,12 eura.
Što se tiče listi čekanja, ministar zdravstva Vili Beroš tvrdi da je prošle godine ostvaren ambiciozan plan, odnosno da je postignuto prosječno čekanje od 270 dana za sve dijagnostičke postupke unutar bolničke zdravstvene zaštite. Naravno, to se ne odnosi na hitne slučajeve koji se rješavaju u kratkim rokovima i za koje su uvedene i onkološke uputnice.
Priopćenje Ministarstva zdravstva o 2023. godini: Oni su zadovoljni, navode brojne projekte i uštede, ali jesu li zadovoljni i pacijenti?
U kontekstu pokrenute reforme zdravstvenog sustava, učinjeni su iskoraci usmjereni prema organizacijskoj, kadrovskoj i financijskoj održivosti, koja su ujedno i tri glavna reformska područja, rekli su iz Ministarstva.
Na naš upit poslali su nam opširno priopćenje što su sve napravili u prošloj godini.
"Opći cilj je postići održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu te provesti 8 konkretnih specifičnih ciljeva: 1. jačanje javnog zdravstva, 2. zaokret prema preventivi i ranom otkrivanju bolesti, 3. jačanje primarne zdravstvene zaštite, 4. reorganizacija bolničke zdravstvene zaštite, 5. ulaganje u ljudske resurse, 6. fokus na kvaliteti, 7. vrednovanje ishoda liječenja i 8. postizanje financijske održivosti.
Iz navedenog proizlazi da je reforma zdravstvenog sustava, koju provodi ova Vlada i zdravstvena administracija, sveobuhvatna i strukturirana jer je to jedini način da se naprave održive, dugoročne promjene u sustavu. Konkretno, ne možemo reformirati bolničku zdravstvenu zaštitu, a da ne uzimamo u obzir kako će te promjene utjecati na primarnu zdravstvenu zaštitu. Isto vrijedi i obrnuto. Ne možete niti reformirati bolnice u medicinskom dijelu, a ne pratiti i istovremeno djelovati na financijski dio bolničkog sustava. Jer, efekti odluka se odražavaju na sve razine u zdravstvu.
Kao što je već spomenuto, proces reforme zdravstva je u tijeku te se nalazimo u drugoj fazi", navode i dodaju:
"Prvu fazu smo završili usvajanjem izmjena i dopuna glavnih zakona u zdravstvu - Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. U ovoj drugoj fazi izgrađujemo nove temelje organizacije i upravljanja zdravstvenim sustavom. Zato smo u Zakon postavili dva nova načela na kojima se temelji zdravstvena zaštita - načelo kvalitete i načelo integracije. Načelom kvalitete osigurava se provođenje mjera sukladno suvremenim spoznajama u zdravstvenim postupcima, a koje osiguravaju najviši mogući povoljan ishod liječenja.
S druge strane, načelo integracije uključuje suradnju zdravstvenih ustanova na svim razinama zdravstvene djelatnosti, posebice u području dugotrajne skrbi za kompleksne pacijente.
Slijedom toga su doneseni novi zakoni i podzakonski akti. S obzirom da pokrenuta reforma zdravstvenog sustava čini zaokret prema preventivi, potrebno je naglasiti u tom području reviziju postojećih i nove Nacionalne preventivne programe. Kao za primjer navodimo donesen Nacionalni strateški okvir za borbu protiv raka do 2030. godine kojem je cilj poboljšanje zdravlja građana tijekom cijeloga života, smanjenje pojavnosti i smrtnosti od raka te produljenje i povećanje kvalitete života oboljelih od raka u Republici Hrvatskoj na razinu zapadnoeuropskih zemalja.
Donesen je i Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća od 2020. do 2024. godine koji je zahvaljujući kompletnoj digitalizaciji svih razina zdravstvene zaštite i stavljanjem liječnika obiteljske medicine na centralno mjesto probira i naručivanja sudionika programa dobilo ulogu voditelja radne skupine „Provedbena mreža programa ranog otkrivanja raka pluća“ u velikom europskom projektu dizajniranja, stvaranja kriterija i implementacije programa ranog otkrivanja karcinoma pluća na području svih zemalja EU pod nazivom SOLACE.
Tu je i Oportunistički probir raka debelog i završnog crijeva u visokorizičnih pacijenata u ordinacijama obiteljske medicine kako bi se kod pacijenata rano otkrio rak debelog i završnog crijeva, ponajprije u osoba koje imaju veliki rizik čime se ujedno želi smanjiti sveukupna smrtnost od raka debelog i završnog crijeva za najmanje 10% unutar pet godina od početka provedbe ovog programa Donesen je i Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka prostate zahvaljujući kojemu među prvima u Europi i svijetu uvodimo jedan takav program.
Ostvaren je i Nacionalni program prevencije i ranog otkrivanja melanoma od 2023. do 2026. godine kao i Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine te pripadajuće javnozdravstvene akcije. Kao primjer izdvajamo javnozdravstvenu akciju vezanu za melanom, koja se tijekom 2023. godine održala u Kninu, Korčuli i Pelješcu i gdje je pregledano gotovo 2000 osoba pri čemu je otkriven 251 suspektni tumor kože, 178 karcinoma i 35 melanoma. Pokrenut je i Program osnaživanja mentalnog zdravlja koji je temelj za uspostavljanje dispanzera za mentalno zdravlje pri domovima zdravlja kao i psiholoških i mobilnih timova u sklopu kojih će se pružati sveobuhvatna skrb našim građanima", navode u priopćenju.
Preventivni zdravstveni pregledi
"Posebno naglašavamo i preventivne zdravstvene preglede, gdje su samo kroz pilot projekt kod 70% pregledanih prepoznati i prevenirani faktori rizika za razvoj bolesti. Zato preventivni zdravstveni pregledi u slijedećoj godini se uspostavljaju na nacionalnoj razini. Aktivirani su i mobilni timovi Sveučilišne klinike za dijabetes i endokrinologiju Vuk Vrhovac KB-a Merkur koja je u suradnji s Domom zdravlja Sisačko moslavačke županije pokrenula prvi val odlaska mobilnih timova koji dolaze pacijentima oboljelima od šećerne bolesti na 'kućni prag'.
Donesena je i nova Mreža hitne medicine i sanitetskog prijevoza, a osim toga uspostavljena je hitna pomorska medicinska služba i u funkciji je 6 brzih brodica, koje su već u 2023. godini imale 43 uspješne intervencije.
Potpisan je i ugovor o uspostavljanju hitne helikopterske medicinske službe, koja se uspostavlja u 2024. godini te je u tijeku i prikupljanje potrebne dokumentacije za projekt revitalizacije Imunološkog zavoda koji će se financirati u okviru Programa Konkurentnost i kohezija od 2021. do 2027. godine te potencijalno državnih potpora.
U kontekstu prekogranične suradnje u pružanju hitne zdravstvene zaštite, donesen je Sporazum između slovenske i hrvatske Vlade kojim omogućujemo hrvatskim državljanima da koriste usluge slovenske bolnice u Izoli.
Doneseni su i podzakonski akti koji se odnose na tržište lijekova, a koji se također usmjeravaju na mjerenje ishoda liječenja.
Tijekom 2023. godine, uspješno je nastavljen i transplantacijski program te je ukupno transplantirano 297 organa. Pokrenuta je i nova Mreža intervencijske neurologije i neuroradiologije koja smanjuje rizik kod pacijenata od novog moždanog udara za čak 80% te omogućava bolji oporavak pacijenata i daljnju kvalitetu življenja".
Liste čekanja, ulaganja iz EU fondova...
"Velike promjene su postignute i u području upravljanje listama čekanja. Značajno su se smanjile liste čekanja na dijagnostičke preglede u bolnicama, koje neće biti veće od 270 dana, a odnosi se na pacijente za koje je nadležni liječnik procijenio da nisu životno ugroženi.
Primjenjivanjem raznih modela rada na bolničkim radilištima daju rezultate što potvrđuje podatak s današnjim danom o 30% prosječnog smanjenja listi čekanja na dijagnostičke preglede.
Vezano za teže oboljele pacijente, uz ostale prioritetne uputnice, uvedena je i onkološka uputnica odnosno sustav za brzu obradu onkoloških i onkološki suspektnih pacijenata koji omogućava obiteljskom liječniku da osigura suspektno onkološkom pacijentu obradu u bolničkoj ustanovi unutar 7 dana. Pilot projekt koji je proveden u KBC Rijeka pokazao je ohrabrujuće rezultate - unutar 4 dana onkološki suspektni pacijenti dolaze na pregled kod specijalista u bolnici, a istu tendenciju pokazuju i ostale zdravstvene ustanove na koje se proširila mreža onkoloških uputnica.
Vezano za ostala ulaganja iz EU fondova, posebno ističemo povijesno ulaganje u javni zdravstveni sustav u području prevencije, dijagnostike i liječenja oboljelih od raka, nabavom 21 linearnog akceleratora u vrijednosti od 55,4 milijuna eura, za što su sredstva osigurana iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka (NPOO). Kroz NPOO za zdravstvo je osigurano 340,3 milijuna eura i sva sredstva su usmjerena na provedbu reforme zdravstva.
Preduvjet za povlačenje financijskih sredstava od strane EU je provedba reformi i investicija, odnosno ispunjenje indikatora koji su sastavni dio NPOO-a. Ministarstvo zdravstva realiziralo je sve dosadašnje obveze i projekte u roku i time ispunilo 10 indikatora, 4 reformska i 6 investicijskih.
Odvija se i povijesna obnova javnog zdravstvenog sustava temeljem javnih Poziva na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za obnovu infrastrukture u području zdravstva pri čemu se sklopilo 96 ugovora ukupne vrijednosti 625,8 milijuna eura, od čega se dio vezan uz konstrukcijsku obnovu financirao iz Fonda solidarnosti EU dok se dio vezan uz dodatna ojačanja i poboljšice financira iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.
Usporedno se odvijalo praćenje i usmjeravanje organizacije bolničke zdravstvene skrbi prije i tijekom rekonstrukcijske obnove bolničkog sustava u Grada Zagrebu te se provodila i reorganizacija zbrinjavanja hitnih pacijenata u bolničkim ustanovama u Gradu Zagrebu, a kako bi se osiguralo optimalno pružanje zdravstvene zaštite pacijentima u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.
U sklopu ulaganja iz NPOO-a, svjedočimo i širenju telemedicinske mreže odnosno digitalizaciji zdravstvenog dijagnostičkog procesa, ukupne vrijednosti 687,7 tisuća eura kojom će se omogućiti modernizirana i dostupna specijalistička kardiološka usluga na razini primarne zdravstvene zaštite, pravovremeno postavljanje dijagnoze pacijentima te poboljšanje učinkovitosti liječnika specijalista.
Medicinska i računalna oprema potrebna za pružanje usluga EKG holtera, holtera tlaka, spirometrije i 12 kanalnog EKG-a nabavljena je i postavljena na 40 lokacija domova zdravlja u udaljenim i ruralnim područjima koja nemaju na raspolaganju specijalista kardiologije, kao i u četiri specijalistička telemedicinska centra gdje će se očitavati dijagnostičke usluge.
Nastavno na širenje telemedicinske mreže, osuvremenjuje se vozni park izvanbolničke hitne medicine u svrhu stvaranja preduvjeta za telemedicinsko povezivanje vozila s OHBP-ima.
Osim NPOO-a za investicije i kapitalna ulaganja u zdravstvu su i dodatno izdvojena sredstva, od 2016. godine do danas, ova Vlada je do sada, neovisno o redovitim troškovima funkcioniranja zdravstvenog sustava, u različite projekte u zdravstvu uložila 920 milijuna eura, a u cijelom mandatu uložit će 2,22 milijarde eura.
U financijskom dijelu pokrenuta je i objedinjena javna nabava a u okviru NPOO-a tako da je Ministarstvo zdravstva realiziralo cilj sklapanja Okvirnih sporazuma za 85% navedenih nabavnih kategorija do kraja 2023. godine. Primarni i ujedno reformski cilj objedinjene javne nabave je standardiziranje usluga, a potom i postizanje efekta ekonomije obujma".
Uštede, ljudski resursi, plaće...
"U sljedećoj godini planiraju se uštede koja će doseći značajnih 5% od cjelokupne javne nabave u javnom zdravstvenom sustavu.
Značajni reformski iskoraci su učinjeni i u području ljudskih resursa. Hrvatskom liječničkom sindikatu je nakon 30 godina vraćena je reprezentativnost što je omogućila ova Vlada i zdravstvena administracija.
Značajno su povećane plaće i materijalna prava u sustavu zdravstva. Od 2016. godine do danas plaće su porasle za 43% odnosno za 500 milijuna eura. Više puta su rađene izmjene Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.
U prosincu 2023. godine donesen je novi Zakon o plaćama u državnim i javnim službama, a nakon toga u idućoj godini slijedi i donošenje novih Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova.
Riješeno je i pitanje pravomoćnih sudskih presuda za prekovremene sate i osnovicu. Kroz provedbu 4 tranše ukupno je isplaćeno 100 milijuna eura, čime je uspješno riješena navedena problematika.
Reformom se žele stvoriti i održati svi potrebni uvjeti kako bi djelatnici u zdravstvu kroz svoj rad u javnom zdravstvenom sustavu ostvarili zadovoljstvo i profesionalni razvoj.
To uključuje različite elemente, ne samo materijalne. Zato je velika usmjerenost i na specijalističko usavršavanje i na vrednovanje učinkovitosti i kvalitete rada, a to su aktivnosti koje unutar reforme slijede u godini koja je pred nama.
Trenutno u Republici Hrvatskoj u javnom zdravstvenom sustavu imamo 3.342 specijalizantice i specijalizanta. Treba napomenuti i da su u srpnju ove godine donesene dopune Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje do 2024. godine za još 1.479 specijalizacija i 377 užih specijalizacija za doktore medicine.
Poziv za centralno financiranje specijalizacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, hitnoj medicini i javnom zdravstvu je otvoren do 31.12. 2023. godine. Za sada su prijavljena 437 specijalizanta, ali u obradi je još nekoliko zahtjeva ustanova s više specijalizanata. Plan je financirati najmanje 467 specijalizanata primarne zdravstvene zaštite do kraja ove godine.
Iz dostavljenih zahtjeva može se zaključiti da je dobar odaziv za obiteljsku medicinu, ginekologiju i druge specijalnosti za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, a nešto manje za pedijatriju, školsku medicinu i za hitnu medicinu. Trenutno je za primarnu zdravstvenu zaštitu potrebno više specijalizanata nego što ima godišnje diplomiranih liječnika, što je posljedica dugogodišnjeg neupućivanja na takve specijalizacije.
Podaci govore da je oko 30% izabranih liječnika u tri osnovne djelatnosti na razini primarne zdravstvene zaštite starije od 60 godina, što znači da će kroz slijedećih 5 godina imati uvjete za mirovinu. Kako je privatnim praksama u mreži omogućen rad do 68 godina života, odnosno do 70 uz suglasnost Ministarstva, te uz 922 specijalista koje ćemo sufinancirati iz EU fondova od 130 milijuna eura, vjerujemo da će se do 2027. godine uspješno premostiti ova evidentna smjena generacija.
Pred nama je zahtjevan i važan posao rada na novom Planu, u koji će biti ugrađene promjene vezane za reorganizaciju bolničke zdravstvene zaštite.
Uvedeno je specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine. I ide se dalje sa specijalističkim usavršavanjem medicinskih sestara i tehničara.
Donesen je i novi Plan i program mjera zdravstvene zaštite za razdoblje od 2023. do 2026. godine.
U završnoj fazi je unaprjeđenje modela specijalističkog usavršavanja, kao i ugovore koje imaju specijalizanti.
Intenzivno se planira s HZZO-om daljnje administrativno rasterećenje liječnika, posebno primarne zdravstvene zaštite. Dio je realiziran koji se odnosi na određene obrasce, a veći dio tek slijedi.
I ono što je pred nama su novi modeli ugovaranja zdravstvene zaštite, u kojem se razmatraju i mogućnosti smanjenja broja opredijeljenih pacijenata po timu, što se također odnosi na primarnu zdravstvenu zaštitu.
U idućoj godini reorganizira se i cijeli bolnički sustav koji počinje sa izmjenom upravljačkih prava kod općih bolnica i donošenjem nove Mreže javno zdravstvene službe za primarnu zdravstvenu zaštitu, javno zdravstvo, izvanbolničku specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i bolničke zdravstvene ustanove.
Nakon prethodno obavljenih analize aktualnih zdravstvenih potreba pacijenata, uzimajući u obzir broj stanovnika, učinjeni su novi reformski iskoraci u sklopu novih djelatnosti na razini primarne zdravstvene zaštite: psihološka i sestrinska savjetovališta, mobilni psihijatrijski timovi koji su predviđeni novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.
Na bolničkoj razini je previđena funkcionalna integracija 20 bolničkih zdravstvenih ustanova na temelju kriterija kao što su: prosječna stopa popunjenosti postelja, prosječno trajanje boravka u bolnici, minimalni broj postelja u ustrojstvenim jedinicama, modalitet liječenja i osuvremenjivanje medicinske opreme.
Potpisivanjem ugovora o funkcionalnoj integraciji između bolnica unutar iste ili iz različitih županija povezano je dosad ukupno 18 bolnica - na sekundarnoj i tercijarnoj razini, horizontalno i vertikalno, te će se dodatno povezati još dvije bolničke ustanove do kraja 2023. godine.
Ono što slijedi je i daljnje ulaganje u preventivu i rano otkrivanje bolesti, podizanje zdravstvene pismenosti, usmjerenost na ishode liječenja, daljnje jačanje primarne zdravstvene zaštite, povećanje dostupnosti zdravstvenim uslugama, usmjerenost na kvalitetu i učinkovitost rada zdravstvenih ustanova, posebno kroz nove modele ugovaranja i financiranja.
Predviđeno je i uspostavljanje centara izvrsnosti, nove kategorizacije bolnica kao i daljnje jačanje zdravstvenog proračuna i funkcioniranje sustava bez potrebe dodatnih financijskih sanacija", navodi Ministarstvo u priopćenju.