Enormno poskupjeli stambeni prostori za kupnju i podstanarski najam u Hrvatskoj, jedan su od razloga najavljenih Vladinih fiskalnih intervencija u pripadajuće tržište.
Mladima u Hrvatskoj, ili općenito onima koji još nemaju svoju prvu nekretninu, danas tako ne predstavlja izazov samo razmišljanje o stjecanju vlastitog prostora. U gradovima je pothvat već i nalaženje podstanarske adrese za podnošljivu cijenu. Od 2018. godine cijena četvornog metra za prodaju skočila je 62 posto – najviše u Europskoj uniji, navodi njemački Deutsche Welle.
Ne slučajno, dodaju, jer rast stabilnim održava turističko tržište s kratkoročnim najmom velikog broja stambenih jedinica. Stoga ogroman broj domaćih i stranih kupaca, s druge strane, zadržava svoju nekretninu praznom, kao oblik ulaganja viška novca radi očuvanja vrijednosti.
Došlo se i do 40 postotaka ukupnog stambenog fonda u RH koji se ne koristi za stanovanje. Državni zavod za statistiku navodi 600.000 jedinica kao prazne, a ubuduće svi će plaćati osjetan porez na nekretnine, ranije u RH nepoznat, mada se o njegovom izgledu još vodi diskusija.
"Kako god to izgledalo, bojim se da će biti uvedeno najmanje pet godina prekasno", rekao je za DW Gojko Bežovan, profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
"Turistifikacija i financijalizacija, znači, kratkoročno iznajmljivanje ili držanje prostora praznim radi osiguravanja ušteđevine, doveli su u pitanje i kvalitetu života u ogromnom broju stambenih zgrada. Nema više ni kućnog reda ni regulacije obaveza vlasnika. Osim toga, neće biti dovoljno da se vlasnike stanova u kojima se ne stanuje, samo oporezuje. Vlada bi morala povrh toga subvencionirati stanove za podstanarstvo. Ali u našoj politici tema podstanarstva ne postoji! Imate čitave obitelji u malenim, nedostatnim stanovima, ali koje plaćaju više nego trećinom svog prihoda", napominje Bežovan.
Njegov akademski kolega Luka Brkić, politekonomist sa Sveučilišta Libertas u Zagrebu, pak, mišljenja je da je uvođenje poreza na nekretnine preskroman zahvat, i da treba ciljati šire i više od toga. On zagovara žešće oporezivanje bogatstva generalno, jer su u RH toga uglavnom pošteđeni svi oblici imovine i zarade, pa se i najviše plaće opterećuju porezom relativno malo.
„Prije bih očekivao da će ispasti jedna prilično razvodnjena bevanda, jer bi odlučnije fiskalne intervencije zahvatile stotine tisuća ljudi, tj. birača. A bliže se novi izbori, ovaj put oni predsjednički“, istaknuo je Luka Brkić.