"Upućujemo svoje žarke molitve Ocu nebeskom neka se sjeti svih koji su ovdje prije 30 godina nevino stradali“, rekao je zadarski nadbiskup Želimir Puljić na misi u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Škabrnji te naglasio kako nije dovoljno samo položiti cvijeće i zapaliti svijeće.
"Branitelji su, naime, za slobodu Domovine pali kako bismo je mi pravedno i pošteno znali izgrađivati“, istaknuo je te pozvao da stoga, ne prepuštamo svoju sadašnjost i budućnost stihiji i beznađu.
Neka hrvatski narod raste i napreduje
"A hrvatski narod neka raste i napreduje u miru, slozi, međusobnoj toleranciji i ljubavi. Neka se ognjišta ne gase i kolijevke neka ne budu prazne. Za svakoga u našoj Domovini neka bude dovoljno rada i kruha, pravde, mira i sreće“, poručio je Puljić.
Prisjetio se 18. studenoga 1991., dana kada je nakon herojske, 87 dana duge opsade, pao Vukovar, a srpski agresor upao u Škabrnju, ubivši 48 civila i 15 branitelja.
"Bio je to tužan dan stradanja kada je vojska JNA s postrojbama pobunjenih hrvatskih Srba okupirala jedan grad i jedno selo, Vukovar i Škabrnju. A ta dva mjesta, na dva različita kraja Lijepe Naše, utjelovljuju u sebi zvukove njezine himne: ,Teci Savo, Dravo teci, Nit’ ti Dunav silu gubi, sinje more, svijetu reci, da svoj narod Hrvat ljubi'“, kazao je nadbiskup.
U svojoj je homiliji spomenuo i tadašnje hrvatsko čelništvo s predsjednikom Tuđmanom koji je, istaknuo je, „u tim teškim danima znao pregovarati, zapovijedati i vojsku stvarati“.
Spomenuo se i novinara Siniše Glavaševića, čiji je glas, kazao je, „bio svijetla iskra nade u tami ratnih izvješća“.
Toga se danas sjećamo i ne zaboravljamo dane teških stradanja, upućujemo svoje žarke molitve Ocu nebeskom neka se sjeti svih koji su ovdje prije 30 godina nevino stradali, kazao je nadbiskup Puljić u Škabrnji gdje je u Koloni sjećanja hodalo oko 20 tisuća građana iz svih dijelova Hrvatske.
Butković: "Vjerujem da će tužiteljstvo napraviti sve"
U izaslanstvu Vlade bili su ministri Ivan Malenica, Marija Vučković, Vili Beroš, Nina Obuljen Koržinek te Oleg Butković, koji je rekao kako svake godine dolazi u Škabrnju, jer je za taj kraj i emotivno vezan, zbog obiteljskog porijekla.
Ministar je rekao da kao i svi danas osjeća i ponos, a i zahvalu svim žrtvama. Prošlo je 30 godina, vrijeme brzo prolazi, ali rane ne zacjeljuju. Nadam se da ćemo svi zajedno u izgradnji bolje Hrvatske napraviti sve kako bismo živjeli bolje, ali i da se ovo više nikada ne ponovi, rekao je ministar prometa Butković.
Zahvalio je svima koji su došli "u ovim epidemiološkim uvjetima." "Vidim dosta ljudi i to je zaista lijepo da ćemo se danas zajedno prisjetiti i još jednom odati počast žrtvama u Škabrnji, rekao je.
Također je dodao kako vjeruje da će tužiteljstvo napraviti sve da se pravdi privede one koji su napravili ovaj strašan masakr. "Tu nema alternative, tako da vjerujem da će i ovaj dio doći na red u hrvatskim institucijama za koje su i branitelji ginuli, a za koje vjerujemo da funkcioniraju", poručio je ministar Butković.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek je rekla kako „sjećajući se danas svih stradalih u Vukovaru i Škabrnji i njihove velike žrtve, moramo svi s velikim poštovanjem i odgovornošću graditi bolje, sretnije i uspješnije društvo“.
Na obilježavanju 30. godišnjice zločina u Škabrnji izaslanik predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića bio je potpredsjednik Ante Sanader, a izaslanik predsjednika RH Zorana Milanovića njegov savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić.
Obilježavanje 30. obljetnice zločina u Škabrnji završilo je nakon misnog slavlja hodnjom do mjesnoga groblja sv. Luke, gdje su ispod Središnjeg križa položeni vijenci i zapaljene svijeće za sve stradale branitelje i civile.
Pohod na Škabrnju počeo je ujutro 18. studenoga 1991. napadom srpskoga agresora, potpomognutim zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa pod zapovjedništvom Ratka Mladića. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je toga dana u Škabrnji ubijeno je 48 civila i 15 branitelja.
Pokolji i progoni nastavljeni su i sljedećih dana, a za višegodišnje okupacije do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86.