"Želim život!" - napisala je prije 17 godina Ana Rukavina. Tada 29-godišnja novinarka, koja se liječila od leukemije, uvijek je vjerovala kako "nikada nije kasno da pokrenemo dobru stvar, samo nek' se već jednom zakotrlja."
''Ponekad velike stvari krenu sasvim spontano i slučajno, i od bezazlenog maila nastane lavina'', napisala je Ana, koja svoja iskrenom molbom za pomoć nikoga nije ostavila ravnodušnim.
Kako bi se pomoglo u nabavi skupih lijekova i njezinu eventualnom liječenju u SAD-u, pokrenuta je akcija "Želim život!", a iako je Ana ubrzo preminula, njezina ideja prerasla je u lavinu dobrote.
Za vrijeme Anina liječenja u Hrvatskoj nije postojao dovoljno razvijen sustav dobrovoljnog darivanja koštane srži. U postojećem Hrvatskom registru dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica nije bio dovoljan broj darivatelja.
Do početka akcija Zaklade Ana Rukavina uglavnom su to bili članovi obitelji oboljelih. Ako bolesniku koštanu srž ne može dati netko od najbližih krvnih srodnika, darivatelj se traži izvan Hrvatske, a taj postupak traje i do šest mjeseci.
S druge strane, postupak tipizacije, odnosno ulazak u registar potencijalnih darivatelja koštane srži, iznimno je jednostavan proces, a ujedno je i besplatan za darivatelja.
Kako postati darivatelj matičnih krvnih stanica?
Davanjem uzorka krvi u Zavodu za tipizaciju tkiva KBC-a Zagreb u jednom od osam transfuzijskih centara ili u sklopu jedne od akcija Zaklade postaje se potencijalni darivatelj koji će možda jednom imati priliku nekome spasiti život.
Nakon popunjavanja pristupnice i kratkoga zdravstvenog upitnika dat ćete uzorak krvi za HLA tipizaciju (utvrđivanje antigena tkivne snošljivosti).
U Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica mogu se upisati sve zdrave osobe od 18 do 40 godina. Svi koji se do 40. rođendana upišu u Hrvatski registar mogu biti darivatelji koštane srži ili perifernih matičnih stanica do 60. godine života.
Prilikom upisa provjerava se boluje li osoba od ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti, ozbiljnih plućnih bolesti, ozbiljnih bubrežnih bolesti, ozbiljnih neuroloških bolesti, ozbiljnih metaboličkih bolesti, ozbiljnih zaraznih bolesti, ozbiljnih alergija, ozbiljnih autoimunih bolesti i zloćudnih tumora.
Darivatelj koštane srži ili perifernih matičnih stanica može se biti više puta. Uobičajeno je da se koštana srž ili periferne matične stanice uzimaju samo jedanput.
Nakon popunjavanja pristupnice i zdravstvenog upitnika daje se uzorak krvi (oko 7 ml) u epruvetu i predaje u Zavod za tipizaciju tkiva kako bi se odredili antigeni tkivne snošljivosti. Uzorak krvi za tipizaciju uzima se kao i ostali uzorci koje ste dosad davali za određivanje npr. krvne slike ili biokemijskih nalaza.
Vaši se podaci čuvaju pod šifrom i pristup imaju samo Odjel za tipizaciju tkiva KBC-a Zagreb i Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica.
Transplantacijom se mogu liječiti bolesnici s akutnim i kroničnim oblikom leukemije te bolesnici s teškim oštećenjem koštane srži.
Ako se nađe bolesnik koji ima iste antigene tkivne snošljivosti kao i Vi kontaktirat će Vas Hrvatski registar i ponovno Vas pitati pristajete li na donaciju koštane srži, odnosno matičnih stanica.
Krvne grupa darivatelja i primatelja ne moraju biti identične. Različite krvne grupe nisu prepreka za uspješnu transplantaciju koštane srži ili perifernih matičnih stanica.
Možete birati način darivanja, odnosno izabrati između darivanja koštane srži ili perifernih matičnih stanica.
Koštana srž uzima se iz kostiju zdjelice. Kako taj postupak nije bezbolan, uzimanje koštane srži radi se u općoj anesteziji u operacijskoj dvorani. Postupak darivanja koštane srži uključuje tri dana boravka u bolnici.
Periferne matične stanice uzimaju se postupkom leukafereze - riječ je o postupku odvajanja perifernih matičnih stanica iz cirkulacije darivatelja.
Aparat za leukaferezu sličan je dijalizatoru. Krv darivatelja iz jedne ruke ulazi u aparat i centrifugira se, prilikom čega se odvajaju matične stanice, dok se ostali dio krvi kroz drugu ruku vraća u cirkulaciju darivatelja. Postupak je bezbolan i nema potrebe za anestezijom, a uključuje tri dana boravka u bolnici.
Nakon trogodišnje pauze tradicionalni humanitarni koncert "Želim život", u organizaciji Zaklade Ana Rukavina i Nove TV, vraća se na glavni zagrebački trg, a svi koji u subotu 25. studenog u 21:15 neće moći biti na Trgu Bana Jelačića, koncert će moći pratiti uživo u programu i na online platformama Nove TV.