Hrvate, čini se, i nije toliko briga za zdravlje, barem ako je suditi po odazivu na pilot projekt preventivnih zdravstvenih pregleda. Poslano je više od 2500 poziva, a odazvalo ih se jedva 10 posto.
Četiri pacijenta toliko ih je došlo doktorici Tatjani Torinek na preventivni sistematski pregled.
"Samo četiri, da. Vjerojatno se moji pacijenti nisu odazvali, ja nemam uvid tko je pozvan. Mi dobivamo od HZJZ popis pacijenata koji će obaviti pregled", tvrdi Torinek.
Ni kad se uzme u obzir svih pet županija u kojima se provodio pilot projekt, odaziv nije za pohvaliti se. Poslano je 2550 poziva. Odazvalo ih se tek 223.
"Ne znam zašto ne idu, nemam objašnjenje neko", rekao je Siščanin Tihomir.
"Mislim da ima i ovo drugo isto, da se boje. Ako se nešto pronađe, onda ću morat ići po pregledima", smatra Mara, no bolje je da se što prije komplikacija pronađe.
"Pa je, ali valjda još uvijek nisu svjesni. Ipak je potrebno raditi na tome", smatra Mara.
Osiječko-baranjska iznad prosjeka
I u Splitsko-dalmatinskoj županiji tek 7 posto ih se odazvalo.
"Bez obzira na upućene pozive bilo je očekivano da će odaziv biti dosta mali, ono što me iznenadilo jest da je to baš jako malena brojka od 7 posto, ali iskreno ja nisam ni očekivao da će to biti brojka veća od 15, 20 posto", kazao je prim. Marko Rađa, ravnatelj doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije.
U Osiječko-baranjskoj je nešto bolje, 13 posto. I kod većine njih je detektiran problem.
"Većina pacijenata bili su u početaku hipertnezije, novootkriveni dijeabetes, hiperlipidemija, a od njih pregledanih 16 posto smo uputili dalje na nacionalne preventivne preglede", obznanila je dr. Justinija Steiner, ravnateljica doma zdravlja Osječko-baranjske županije.
Treba se prodići na nacionalnu razinu
U ministarstvu kažu, još je i dobar odaziv s obzirom na to da su se pozivali oni koji dvije godine nisu bili kod liječnika.
"Mi smo bili koncetrirani na onu skupinu građana koji nisu skloni se odazivati, koji manje brinu o svom zdravlju. Ono što nas je iznenadilo da osoba kada dobije poziv u fiksno vrijeme, u najbližoj ordinaciji, bez čekanja, bez plaćanja ne odaziva se na to", naglasila je Martina Bogut Barić, glavna savjetnica u ministarstvu zdravstva.
Uočeno je i da se inače ne odazivaju na nacionalne preventivne programe od onih za otkrivanje raka dojke pa do onog za otkrivanje raka debelog crijeva.
"Pa smo i kroz pilot vidjeli potrebu i kasnije sad na nacionalnoj razini povezati te dvije aktivnosti da oni koji se odazovu na preventivne automatski budu upućeni i povezani s nacionalnim preventivnim pregledom", smatra Bogut Barić.
Iako doktorica Torinek ima posla preko glave, smatra da se s ovime treba ići na nacionalnu razinu.
"Malo je problem s vremenom, posebno u velikim ambulantama. Ali gledajte, ako sam na četiri pregleda tri bolesti otkrila kod troje ljudi, onda bi to imalo punog smisla", zaključila je Torinek.
Još samo kad bi se ljudi i odazivali u većem broju.
Projekt kasni
Ovi pregledi su trebali krenuti na nacionalnoj razini još krajem prošle godine, negdje u listopadu. Po svemu sudeći krenut će krajem ovog mjeseca u cijeloj zemlji, a detalje je iznio gost Sanje Vištice u Dnevniku Nove TV dr. sc. Tomislav Benjak, voditelj radne skupine preventivnih pregleda.
"Da, trebalo je biti u listopadu, ali na kraju treba znati da se radi o nacionalnom projektu i da treba odraditi sve predradnje da to sada krajem svibnja krene vrlo glatko i da nemamo nikakve zastoje. Zbog toga je trebalo određeni dulji vremenski period da to pripremimo. Što se tiče odaziva, mi tijekom pilot projekta nismo niti imali neki imperativ odaziva.
Željeli smo samo testirati sve to što smo napravili, od sadržaja samih pregleda, do načina pozivanja i samim time definitivno odaziv nam nije bio bitan. Ono što smo vidjeli je da tijekom samo pilota kad smo promijenili način pozivanja od toga da smo ljudima davali fiksne termine, do toga da smo stavili neku mogućnost fleksibilnosti termina, došli smo do mogućnosti porasta odaziva. Na tom iskustvu ćemo graditi nacionalni nivo i gotovo smo sigurni da ćemo imati veći odaziv", rekao je Benjak.
Dvije ciljane skupine
Prvi pozivi se očekuje krajem svibnja i početkom lipnja. Dvije su ciljane skupine.
"Ovaj cijeli svibanj posvetit ćemo obilasku terena, kontaktu s domovima zdravlja, kako i na koji način će se to provoditi. Prvi pozivi se očekuju krajem svibnja, početkom lipnja. Liječnici obiteljske medicine će pozivati svoje pacijente u skladu s aplikativnom mogućnosti koja će točno izlistavati svakom liječniku ciljanu skupinu osoba koje je potrebno pozvati. Staviti ćemo fokus na osobe starije od 40 godina koje nisu bile zadnje dvije godine kod svojih liječnika ni u kakvom kontaktu s njim. Isto tako smo proširili na osobe starije od 18 godina koje su pušaći i koji su pretili, a isto tako dvije godine nisu posjetili liječnika", kazao je Benjak.
Benjak je iznio s kojim rezultatima bi u projektu bili zadovoljni.
"Ono što mi sada u bazi podataka znamo da imamo oko 120.000 osoba koje su kandidati za preventivne zdravstvene preglede. Bilo bi sjajno kada bi do kraja godine uspjeli pregledati sve. Bili bi zadovoljni i s 50.000. Definitivno je to ciljana skupina".
Doktor je otkrio i koje je procedura u slučaju da se otkrije maligna bolest.
"To je nešto što je standardna procedura. Upućuje ga se dalje na dijagnostiku. Ako bi postojala sumnja na malignu bolest, razrađen je sustav uputnice pa se prioritetno može osobu uputiti na kontrolu", rekao je.
Hrvati nemarni prema svom zdravlju
Smatra i da su Hrvati nemarni prema svome zdravlju.
"Rekao bih da jesu. Ono što treba znati je da preventiva nema alternativu. Dijagnostika i terapija su dosegnuli svoj plafon, jedini način na koji možemo ostati zdravi i unaprijediti kvalitetu života je upravo ovakvom preventivom. Koristim priliku pozvati sve osobe koje će biti pozvane početkom lipnja i nadalje da se definitivno odazovu na te preglede"
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.