Fiskalizacija se na području Republike Hrvatske primjenjuje od 1. siječnja 2013. godine stupanjem na snagu Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Model fiskalizacije koji se primjenjuje u Hrvatskoj u velikoj mjeri razlikuje se od modela fiskalnih blagajni kojeg uglavnom primjenjuju druge države te je takav model prepoznat kao jak alat u borbi protiv poreznih utaja.
Od uvođenja fiskalizacije Porezna uprava zna za svaki izdani račun u trenutku izdavanja, a svaki primatelj računa odnosno svaki građanin može provjeriti ispravnost računa korištenjem web servisa dostupnih od strane Porezne uprave Republike Hrvatske. Provjerom računa svaki građanin sudjeluje u uspostavi financijske discipline kao najvažnijeg elementa pravilnog i pravodobnog podmirenja poreznih obveza prema proračunima iz kojih se financiraju javne i opće potrebe društva u cjelini, stoji u opisu procjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koji predlaže Ministarstvo financija i koji je objavljen na stranici e-savjetovanja.
Prema odredbama postojećeg Zakona, provjera računa moguća je upitom na web servis dostupan na internetskoj stranici Porezne uprave ili slanjem sms poruke upisom odgovarajućih stavki s računa: zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije (ZKI) ili jedinstveni identifikator računa (JIR), datum i vrijeme izdavanja te ukupni iznos računa. Primjena Zakona tijekom šest godina pokazala je da potreba upisa svih znamenki JIR-a ili ZKI-a prilikom provjere računa, građanima znatno otežava postupak provjere zbog velikog broja znamenki te mogućnosti pogrešaka kod prijepisa znamenki.
Građani plaćanjem računa plaćaju i poreze koje poduzetnici trebaju uplatiti u proračun, a cilj predloženih izmjena jest olakšati građanima mogućnost provjere računa kompleksnog upisa JIR-a ili ZKI-a. To bi se postiglo uvođenjem Quick Response koda (QR koda) na račun, čije je korištenje, zahvaljujući masovnom korištenju mobilnih aparata ili tableta s kamerom i pristupom Internetu, danas u širokoj uporabi.
Radi pravilnog iščitavanja podataka iz QR koda, izmjenom Zakona predlaže se propisati i obvezatni sadržaj koji bi se iz obvezatnih elemenata računa kodirao u QR kod. Međutim, nije jasno definirano koji bi to zapravo obvezatni sadržaj trebao biti u QR kodu, odnosno da li bi se s računa maknuli JIR i ZKI te se prebacili u navedeni kod, ili bi u njemu bilo još podataka, ili bi se pak samo JIR i ZKI duplirali u QR kodu.
Obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda trebali bi prilagoditi svoja fiskalna rješenja stoga bi se obveznicima ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela od 1. siječnja 2022.
Osim navedenog, država kao predlagatelj izmjena zakona smatra da bi se uvođenjem QR koda, odnosno provjerom računa putem QR koda, omogućila još kvalitetnija i bolja kontrola onih poreznih obveznika koji pravovremeno ne izvršavaju svoje porezne obveze te bi se ostvario pravedniji i učinkovitiji porezni sustav u odnosu na ostale uredne porezne obveznike.
Građani i poduzetnici složni u komentarima: "To neće riješiti pitanje sive ekonomije"
Komentari poduzetnika i građana na stranici e-savjetovanja su raznoliki i dok jedni hvale pokušaj olakšavanja provjere računa i predlažu čak i alternativna te modernija i brža rješenja, drugi se istom prijedlogu najoštrije protive. Ipak, slažu se da to neće rješiti pitanje sive ekonomije.
"Hvalevrijedan pokušaj olakšavanja provjere računa, samo mislim da s rokom stupanja na snagu 2022. godine predlaže zastarjelu tehnologiju prekasno. QR kod bio bi duplikat postojećih informacija sadržanih u JIR i ZIR-u, te bi doprinio nepreglednosti računa. Predloženo rješenje smisleno je ako se ukida JIR i ZIR sa računa, ovako je samo duplikat. Predložio bih Predlagatelju da povuče ovakav prijedlog i umjesto toga razvije aplikaciju u suradnji s Poreznom upravom koja bi učitavala slike računa i OCR-om (Optical Character Reader) unosila JIR i ZIR u sustav. Takvo rješenje bilo bi modernije, s bržim rokom primjene, bez posljedica na same izdavatelje računa, bez troška uvođenja za obveznike fiskalizacije, a koristilo bi istoj skupini ljudi - građanima s pametnim mobitelima (koji bi mogli čitati QR kodove). Aplikacija ne mora biti za mobitele, već može biti napravljena kao online servis za uploadanje slika s računala/mobitela", stoji u jednom od komentara.
"Najoštrije se protivimo nastavku prebacivanja poslova državnih službi na druge, a pogotovo kad to prebacivanje poslova podrazumijeva i financijske izdatke za poduzetnike, ma koliko mali bili i ma koliki rok prilagodbe ostavili! Sve ove mjere neće bitnije utjecati na smanjenje sive ekonomije, ali će utjecati na to da će poduzetnici i obrtnici zatvoriti svoje djelatnosti i pobjeći u inozemstvo. Kakvo je to rasterećenje gospodarstva kada svaki dan poduzetnike dočeka neka nova besmislena obveza zbog koje se ne mogu baviti svojim poslom nego gubiti silne dane (i novce) na ispunjavanje obveza koje nikome ništa ne donose", stoji u drugom komentaru kojeg potpisuje Udruženje obrtnika Pula.
Da se pitanje sive ekonomije neće rješiti uvođenjem QR koda stoji i u još jednom komentaru ispod prijedloga izmjena zakona na stranici e-savjetovanja.
"Obvezom uvođenja QR koda neće se riješiti pitanje sive ekonomije i obavljanje neregistriranih djelatnosti. Zar je tako teško shvatiti da se siva zona odrađuje bez ikakve dokumentaicije i bez ikakvog traga, bez računa, bez fikalizacije JIR-a i ZKI-ja, tako će se odrađivati i bez QR koda. Zar nam nije jasna činjenica da isti ti građani na koje se pozivate upravo vrlo rado, uz određeni značajan popust, vole platiti uslugu sa strane ako je to ikako moguće. Dakle, registrirane, redovne i odgovorne porezne obveznike treba dodatno obvezivati propisima, uredbama, fiskalizacijama, radnom i ekološkom zaštitom, GDPR-om, razim registrima pa ovime i QR. QR kod trebao bi ostati preporuka i pitanje vlastite odluke odnosno razumijevanja tehnoloških prednosti koje pruža", piše u komentaru.
Porezna stručnjakinja: "Nadogradnja sustava koji prikuplja podatke za fiskalizaciju mogla bi pružiti istu stvar"
Za komentar smo upitali i poreznu stručnjakinju Jasnu Vuk, predavačicu na Visokoj školi za financijski menadžment (RRiF). Ona smatra da vjerojatno postoje i bolja, alternativna rješenja. U konačnici, smatra da bi trebalo gledati unaprijed te da će QR tehnologija do 2022. godine više manje biti zastarjela.
"Sustav koji imamo sad jest kompliciran u dijelu provjere računa od strane građana, mali mislim da Porezna uprava može uspostaviti sustav koji bi bio trenutan. Smatram da to ne bi bila neka velika ulaganja, ali nisam informatičar. Nadogradnja sustava koji prikuplja podatke za fiskalizaciju mogla bi pružiti istu stvar", kaže Vuk.
I dok smatra da sustav treba pojednostaviti, ne misli da je dobro da se to radi preko leđa poduzetnika. Dodaje kako već danas postoje računovodstveni programi koji nude mogućnost korištenja QR kodova, ali ga ne koriste svi.
"Većina računovodstvenih programa već sad nudi mogućnost primjene QR kodova, neki i bez dodatne nadoplate, ali ne koriste svi tu mogućnost. Ipak, mislim da bi sve trebalo biti jednostavnije i da se time ne opterećuje poduzetnika, jer svako zadiranje i dodatni troškovi za poduzetnika su suvišni. I sad već imamo puno nameta koje poduzetnik mora plaćati. Suvremene tehnologije bi omogućile da to bude puno jednostavnije i jeftinije, s druge strane", ističe Vuk.
Vuk kaže da onima koji već koriste mogućnosti primjene QR koda u računovodstvenim programima uvođenje obveze stavljanja istog na račun ne bi predstavljalo dodatni trošak, ali isto tako se pita što će biti do 2022. godine? "To će dotad već vjerojatno biti zastarjelo", smatra.
"Smatram da bi trebalo gledati malo unaprijed, a ne primjenjivati rješenja koja kad će stupit na snagu nešto modernije. Samo uvođenje da bi poduzetnici to morali dodatno kupovati i plaćati, mislim da je suvišno", rekla je na kraju Vuk.