Ministar financija Marko Primorac predstavio je nacrt prijedloga Zakona o dodatnom porezu na dobit koji se upućuje u javno savjetovanje.
Objasnio je kako je porez prije svega namijenjen redistribuciji profita poreznih obveznika sa značajnom razinom profita. Cilj nije kažnjavanje nego, u ovim teškim okolnostima.
"To znači da oni koji imaju više pomognu onima koji imaju manje. Smatramo da je ovakva vrsta poreza solidarni doprinos. Ne radi se o kažnjavanju onih koji su uspješni", rekao je ministar.
Država na novom porezu planira ubrati oko dvije milijarde kuna. Porez će, prema procjenama, obuhvatiti 200 kompanija.
Porez će plaćati kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.
"Porezna osnovica bit će utvrđena na način da se izračuna prosjek dobiti koju su poduzetnici ostvarili u četverogodišnjem razdoblju prije 2022. godine, dakle u 2018., 2019., 2020. i 2021. godini, i na prosjek te četverogodišnje dobiti dodat će se 20 posto. Sve ono što je povrh toga, bit će oporezovano dodatnim porezom na dobit po stopi od 33 posto", izvijestio je Primorac.
"Porez je namijenjen redistribuciji profita poreznih obveznika koji su u 2021. godini ostvarili značajne razine profita, u okolnostima u kojima svatko od nas treba podnijeti dio tereta ove krize i pomoći svima kojima je pomoć potrebna", dodao je Marko Primorac.
"U ovom procesu nam je bitna transparentnost. Detaljno ćemo obrazložiti prihode koje ćemo prikupiti i na što će se distribuirati, na najugroženije", kaže ministar.
"Kada gledamo sektore koji bi trebali biti pogođeni, na temelju analize utvrdili smo da bi to bila prerađivačka industrija, sektor trgovine, građevinarstva i financijska industrija, dominantno. To je analiza temeljena na 2021. godini. Što će biti u 2022., to ne znam. Poduzetnici su glasni, razumijem ih, ističu da su imali teške godine, u poslovanju im narasli inputi, no oni kojima je prihod rastao unatoč tome, smatrali smo da je opravdano taj profit dijeliti", istaknuo je.
Podsjetio je da je u zadnjih nekoliko kriza Vlada državna sredstva, koja su proračun uplaćuju i najsiromašniji, distribuirala onima kojima je u tim trenucima trebalo, pa bi tom logikom, oni koji imaju ekstraprofit trebali podnijeti dio tereta.
Prijedlogom zakona su predviđeni i određeni odbici, pa tako ako je neki poduzetnik ostvario prihod i dobit prodajom materijalne ili nematerijalne imovine, taj mu se dio neće oporezovati, rekao je Primorac.
Poduzetnici na nogama
Najavljeno dodatno oporezivanje nije najbolje sjelo poduzetnicima. Hrvatska udruga poslodavaca jučer je od Vlade zatražila da umjesto uvođenja poreza na ekstraprofit, razgovara s poduzetnicima o mjerama za ublažavanje krize. Kažu kako se hrvatske tvrtke suočavaju sa otkazanim narudžbama.