Ono što su ove godine dobili štediše u bankama, nagodinu bi dobrim dijelom mogli izgubiti dužnici. Sve su banke proteklih mjeseci povećale kamatne stope na štednju, neke i do tri posto, piše u srijedu Jutarnji list.
Posljednji podaci HNB-a (listopad) pokazuju da u prosjeku kamate na oročene depozite iznose 2,4 posto. To neminovno znači povećanje nacionalne referentne stope (NRS), najčešćeg parametra uz koji su vezani krediti kućanstvima. Posljednji put kada je objavljen prije mjesec dana, prevladavajući eurski NRS1 povećan je tek minimalno, s 0,06 na 0,1 posto, ali mnogo osjetnije to bi moglo biti prilikom idućih objava, u veljači i svibnju.
"Ako se sadašnja oročenja zanove po stopi od 2,4 posto, to će značiti povećanje NRS-a s 0,1 posto na 0,6 posto", kazao je Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a u HTV-ovoj emisiji Druga strana. Povećanje bi moglo biti i znatno veće od tih 0,5 postotnih poena, ako oročenja budu masovnija.
Građani su proteklih godina novac mahom držali neoročen zbog niskih kamatnih stopa, pa je u 10 godina udio oročenja pao s oko 80 posto na 25 posto. Kada bi se taj udio vratio na nekadašnjih 80 posto, kaže Šošić, NRS bi mogao narasti i do dva posto. Imajući u vidu da su prosječne kamatne stope na stambene kredite trenutačno 3,6 posto, one koji ih nisu fiksirali, čini se, svakako čeka njihovo povećanje iznad četiri posto. Prema ranijim izračunima, rast za jedan postotni poen u prosjeku znači veću mjesečnu ratu kredita za oko 20 eura.
Koliko kućanstava i dalje ima promjenjive kamatne stope? Računajući istek jednogodišnjeg razdoblja fiksiranja, podaci HNB-a pokazuju da je oko 89 tisuća vlasnika stambenih kredita ima promjenjivu kamatnu stopu, pri čemu ih oko 25 tisuća vezano uz Euribor koji je ranije povećan, a ostali mahom uz NRS. U slučaju ostalih kredita, prije gotovinskih nenamjenskih, promjenjivu kamatnu stopu ima oko 212 tisuća dužnika, od čega oko 26 tisuća Euribor, piše Jutarnji list.