Sisak nikako nije jedini grad u kojem se bilježi povećanje oboljenja uzrokovanih tim parazitom. Događa se to u cijeloj Hrvatskoj, a nešto govori i o higijenskim navikama građana.
Mnogi su mislili da je svrab iskorijenjena bolest. Alarmirali su nas prvo zabrinuti roditelji iz Siska koji djecu ne šalju u vrtić već dva mjeseca jer se problem pojave svraba nikako ne rješava.
Iz sisačke gradske uprave ni u ponedjeljak, ni u utorak nema komentara na zarazu koja se širi u njihovu gradu. Sisački Zavod za javno zdravstvo već posljednje tri godine bilježi porast oboljelih.
"To je činjenica u odnosu na, recimo, stanje prije deset godina. No ove zime i proljeća u odnosu na lani imamo ustvari jednak broj oboljelih", potvrdila je epidemiologinja dr. Sonja Pajter iz Siska.
Svrab posvuda u Hrvatskoj
Od 2017. ista je situacija i u cijeloj Hrvatskoj. Nema županije u kojoj nisu zabilježeni slučajevi svraba.
Prije samo deset godina svraba je bilo čak tri puta manje. Dakle, od nekih 500 do 700 slučajeva na godinu popeli smo se na više od 2600, koliko je zabilježeno lani.
"Iskreno, ljudi se manje peru. Eto bila sam iskrena", kazala je Biserka iz Zagreba. "Zbog nečistoće treba više čistiti, dezinficirati", smatra Zahid iz Zagreba.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo nema podatke o higijenskim navikama u Hrvatskoj, no o tome govore i podaci posljednjeg popisa stanovništva. Čak 38.000 Hrvata nema WC, a 27.000 ih nema vodovod.
"Kada se pojavi taj svrab, kao što je recimo bila situacija u Sisačko-moslavačkoj županiji, ako se ljudi nedosljedno drže tih preporuka i mjera, onda se proširi iz obitelji u obitelj", objašnjava Iva Pem Novosel iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Epidemije traju dulje zbog pojedinaca
Kada se svrab dogodi u kolektivu i obitelji, potrebno je prije svega temeljito čišćenje doma, pranje odjeće i posteljine na minimalno 60 stupnjeva, izoliranje madraca u plastične vreće na 72 sata kako bi parazit uginuo.
"Smatramo kako smo još uvijek u dobrim uvjetima iako, naravno, mjestimično postoje sredine u kojima su higijenski uvjeti relativno loši", dodaje Pem Novosel.
Zbog toga epidemije traju dulje. I dok se u institucijama, vrtićima, domovima i školama takve mjere poduzimaju, najčešće zakažu pojedinci koji olako shvate borbu s tim problemom. Kad bi svi građani bili odgovorni i pridržavali se higijenskih uputa, svrab bi se mogao i iskorijeniti.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr