"Zabija zadnji čavao u lijes"

Lijevi blok: "Bandić radi mini gradski udar na neovisnost Skupštine"

Slika nije dostupna
Zastupnici u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Kluba zastupnika lijevog bloka u petak su optužili gradonačelnika Milana Bandića da izmjenama statuta koje će se kao točka naći na predstojećoj sjednici Skupštine, želi u potpunosti "staviti šapu i kontrolirati rad Skupštine".

Ustvrdili su da da se radi o političkom potezu koji je svojevrsni mini gradski udar na neovisnost tog predstavničkog tijela. "Odsada će gradonačelnik postavljati čelnika stručne službe, cijela stručna služba će izravno odgovarati Bandićevom pročelniku, a ne više tajniku kojeg bira Gradska skupština. To znači da će ta služba odgovarati gradonačelniku, a ne zastupnicima.

Tu dolazi u pitanje neovisnost i autonomija rada stručne službe koja je bitna za rad zastupnika", kazao je Tomislav Tomašević (Zagreb je NAŠ!) na konferenciji za novinare uoči sjednici Skupštine koja će se održati 30. listopada. Ustvrdio je da se radi o "zabijanju zadnjeg čavla u lijes Gradske skupštine kao predstavničkog tijela koje bi trebalo kontrolirati rad gradonačelnika".

Tandem Kuščević i Bandić ubijaju neovisnost rada stručne službe

"Tandem Lovro Kuščević (ministar uprave) i Bandić nakon što su donijeli 'lex šerif' kojim je Skupština izgubila moć da slobodno odlučuje o proračunu Grada, sada ovim potezom ubijaju neovisnost rada stručne službe, a time i cijele Skupštine, što možemo nazvati svojevrsnim mini gradskim udarom na neovisnost predstavničkog tijela, udarom na nekakvu podjelu vlasti u Gradu", ustvrdio je Tomašević. Naglasio je da tajnika Skupštine već 25 godina bira sama Skupština te da je stručna služba izdvojena iz Skupštine 20 godina.

"Odjednom je Kuščević odlučio da je takva stvar nezakonita. Gradska skupština je slala statute od kraja 90-ih godina na ministarstvo uprave i nikada nije bilo nikakvih problema. Odjednom ispada da je to nezakonito i neusklađeno sa zakonom o lokalnoj upravi i Gradu i smatramo da je riječ o političkom potezu gdje se ponovno između ministra uprave i gradonačelnika želi suzbiti daljnji rad Skupštine i Grada Zagreba", ustvrdio je Tomašević.

Naglasio je da je bitno da je stručna služba autonomna jer joj je uloga da daje pravne savjete, logističku pomoć te podršku u tumačenju propisa te je ocijenio da je ovo najlošija stvar koja će se dogoditi u radu Skupštine.

"Nakon što je Bandić gradskim resursima osigurao većinu i u Skupštini, a isto tako i dovoljno ruku u Saboru da o njemu ovisi Vlada, sada će uz pomoć HDZ-a ponovno, nakon što je 'lex šerif' nedavno izglasan, u potpunosti staviti šapu i kontrolirati rad Skupštine i to je nalošija stvar koja se može dogoditi u radu Skupštine", kazao je.

Rada Borić (Nova ljevica) osvrnula se na točku koja će se također naći na sjednici Gradske skupštine - o polugodišnjem izvještaju o izvršenju proračuna, posebno na kapitalna ulaganja u objekte iz društvene djelatnosti, gdje je, kazala je, utrošeno tek 30 posto od planiranih sredstava.

Istaknula je da kada se pogledaju četiri kapitalna ulaganja - kultura, socijala, zdravstvo i predškolske ustanove, vidljivo da je izvršeno oko šest posto pa maksimalno do 20 posto te je poručila da je to "nedopustivo za gradonačelnika koji se hvasta kako ga zanimaju kapitalni objekti za društvenu djelatnost".

Borić: Neki neki uredi su imali za meso, a drugi su jeli samo zelje

"Ukoliko možemo i razumjeti da se neki od kapitalnih objekata ne mogu završiti u prvih šest mjeseci, sigurno su se bar mogle polovice tih sredstava uložiti koji su bili predviđeni za tu godinu. To vam je kao u onoj pjesmi oko gulaša ili sarme jer neki uredi su imali za meso, a drugi su jeli samo zelje", ustvrdila je Borić.

Navela je da je na ustanove kulture od predviđenih 35 milijuna kuna utrošeno 16 milijuna kuna ili 5,6 posto, a na objekte predškolskih ustanova 22,2 posto. Od 6,9 milijuna kuna na opremanje ustanova predškolskog odgoja potrošeno je tek 2,6 milijuna.

Što se tiče zdravstvenih objekata, Radić ističe da je od 34 milijuna kuna, utrošeno tek 5,8 milijuna ili 17 posto, a za opremanje zdravstvenih ustanova od 14 milijuna uloženo je nula kuna. Na objekte socijalne skrbi potrošeno je od 20 milijuna 2,8 milijuna, odnosno 14,2 posto. (Hina)