Svima je poznato Pitijino proročanstvo, u kojem je zapravo zarez taj koji određuje sudbinu vojnika. Verzija Ići ćeš, vratiti se, nećeš poginuti u ratu obradovat će vojnika, dok mu ona druga – Ići ćeš, vratiti se nećeš, poginuti u ratu – neće donijeti sreću.
I dandanas u svakodnevnom govoru i pisanju može doći do takvih dvosmislenih rečenica. U govoru ih razjašnjavamo naglašavanjem i pauzama, a u pisanju tu ulogu preuzima zarez. Na temelju nekoliko primjera prikazat ćemo koliku on razliku može učiniti.
Zarezati ili ne?
Zarezom, između ostaloga, odvajamo dio rečenice koji nam služi kao dodatna informacija ili objašnjenje. Ako u istoj rečenici zarez izostavimo, taj dio rečenice više nije dodatak, već on određuje ono što dolazi prije njega.
Poznati glumac objavio je šaljivi video sa suprugom, koju rijetko viđamo.
Poznati glumac objavio je šaljivi video sa suprugom koju rijetko viđamo.
Prvom rečenicom izražavamo da glumac ima jednu suprugu i da je rijetko viđamo, dok se u drugoj podrazumijeva da glumac ima više supruga, a objavio je video s onom koju rijetko viđamo. Bitna razlika, zar ne?
Stanovnici grada, koji u to vrijeme nisu spavali, mogli su uživati u spektakularnom vatrometu.
Stanovnici grada koji u to vrijeme nisu spavali mogli su uživati u spektakularnom vatrometu.
U prvoj rečenici dio u zarezu opisuje stanovnike grada i podrazumijeva da su svi bili budni te su svi mogli uživati u vatrometu. U drugom su pak slučaju neki stanovnici spavali, a u vatrometu su mogli uživati samo oni koji su u to vrijeme bili budni.
Luka je Marijino prvo, muško dijete.
Luka je Marijino prvo muško dijete.
U prvom primjeru Luka je Marijino prvo dijete i muškog je spola, dok u drugom primjeru Luka nije Marijino prvo dijete, ali joj je prvi sin.
Zarez može i potpuno promijeniti vremenski slijed u surečenicama, kao što je u sljedećem primjeru.
Svjedokinja je zapamtila tablice, koje sam zapisala.
Svjedokinja je zapamtila tablice koje sam zapisala.
U prvoj rečenici slijed događaja je takav da je svjedokinja zapamtila tablice, a potom ih je autorica zapisala. No druga rečenica govori da je autorica prvo zapisala tablice, a potom ih je svjedokinja zapisala.
U sljedećem primjeru zarez pak mijenja subjekt odnosno objekt u rečenici.
Zašto Ines to radiš?
Zašto, Ines, to radiš?
U prvom pitanju Ines je objekt, što znači da sugovornika pitamo zašto on to radi osobi imena Ines. U drugom pitanju Ines je subjekt, odnosno ime sugovornice koju pitamo zašto to radi.
Veznik odnosno ima različite uloge ovisno o tome nalazi se ispred njega zarez ili ne.
Na idućem raskrižju može se skrenuti samo lijevo, odnosno prema jezeru.
Na idućem raskrižju može se skrenuti lijevo odnosno desno.
U prvoj rečenici odnosno uvodi dodatnu informaciju, a u drugoj on ima rastavnu ulogu te se može zamijeniti veznikom ili.
Lokacija, lokacija, lokacija
Mjesto na kojem se nalazi zarez također može promijeniti značenje rečenice, pa i na to treba pripaziti kako bi poruka bila jasna.
Haljina koju si pokazala, Ivani nije lijepa.
Haljina koju si pokazala Ivani, nije lijepa.
U prvoj rečenici sugovornica je pokazala haljinu, ali ona Ivani nije lijepa, dok je u drugoj rečenici sugovornica Ivani pokazala haljinu koja nije lijepa.
Dok pijem kavu s Markom, dolazi njegov pas.
Dok pijem kavu, s Markom dolazi njegov pas.
U prvom primjeru osoba pije kavu u Markovu društvu te im u tom trenutku dolazi njegov pas, dok u drugom osoba sama pije kavu i tada joj dolaze Marko i njegov pas.
Nadamo se da smo vam ovim primjerima i objašnjenjima razjasnili neke nedoumice vezane za zarez i da ćete dobro promisliti kada ga i na koje mjesto staviti da ne biste bili pogrešno shvaćeni.