Jedna od najčešćih pogrešaka na koje nailazimo u svakodnevnom govoru i pisanju jest pogrešna upotreba oblika odnosne zamjenice koji u akuzativu muškog roda. U sljedećim primjerima jedna je rečenica nepravilno napisana:
Ovo je grad koji volim.
Ovo je auto kojeg vozim.
Ovo je dječak kojeg vidim.
Druga rečenica bila bi točna jedino ako je taj auto Transformer, odnosno živo biće. Budući da Transformeri ipak žive u znanstvenofantastičnom svijetu, auto, odnosno automobil, u stvarnosti je i dalje neživ. Stoga bi ta rečenica trebala glasiti: Ovo je auto koji vozim.
Kako bismo znali koji oblik zamjenice u akuzativu upotrijebiti, valja se voditi jednostavnim pravilom: kada se ona odnosi na nešto živo, piše se oblik kojeg, a kada je riječ o neživome, piše se koji.
Zanimljivo je da se većinom griješi u slučajevima kada se zamjenica odnosi na nešto neživo, dok se u obrnutom slučaju zamjenica pravilno upotrebljava. Dakle, iz nekog se razloga prednost daje obliku kojeg. Tako i u naslovu imamo primjer pravilno i nepravilno upotrijebljene zamjenice. U prvom dijelu ona je u točnom obliku jer je prijatelj živa osoba, no u drugom dijelu imamo imenicu koja označava mjesto, dakle neživo. Stoga bi trebalo pisati lokal koji on vodi.
Također često možemo vidjeti izraze poput kolač kojeg će svi obožavati, sport kojeg pratim, klub za kojeg navijam, film kojeg smo gledali… U svim tim primjerima oblik kojeg trebalo bi zamijeniti oblikom koji jer sve imenice na koje se zamjenica odnosi označavaju nešto neživo. Pravilno je, dakle: kolač koji će svi obožavati, sport koji pratim, klub za koji navijam, film koji smo gledali.
Može li neživo oživjeti?
Sad kad nam je to pravilo jasno, možemo se pozabaviti i nekim primjerima o kojima bi se ponekad trebalo dvaput promisliti.
Ovo je zmaj kojeg sam sanjao.
Ovo je zmaj koji djeca vole puštati.
Ovo je miš kojeg sam vidjela u parku.
Ovo je miš koji najčešće koristim.
Ako smatrate da su sve četiri rečenice pravilno napisane, u pravu ste. Naime, i zmaj i miš primjeri su riječi koje mogu označavati i živo biće i neživu stvar. U prvoj rečenici zmaj je strašno biće iz mitova i legendi, a u drugoj predstavlja dječju igračku od papira s repom. Miš je pak u prvom primjeru životinja, a u drugome dio računalne opreme.
Pri pisanju i govorenju odnosnih zamjenica zapravo treba samo osvijestiti na što se one odnose, živo ili neživo, i tako nikada nećete pogriješiti u njihovoj upotrebi. Također, kao malu pomoć, odnosnu zamjenicu možete ''pretvoriti'' u upitnu tako da rečenicu preoblikujete u pitanje. Na primjer, upiti Kojeg grada voliš? ili Kojeg auta voziš? zvuče zaista neobično, zar ne? Svi ćemo u tom slučaju reći ili napisati koji grad i koji auto. Prema tome, i kad je ta zamjenica u službi odnosne, također treba glasiti koji.