Na konferenciji za medije održanoj u utorak čelnik MOST-a i potpredsjednik Vlade, Božo Petrov kazao je kako još uvijek čeka sastanak s kolegom iz Vlade i predsjednikom HDZ-a, Tomislavom Karamarkom na kojem bi se trebali dogovoriti i usuglasiti oko važnih pitanja poput kandidata za ministra branitelja.
Čelnik MOST-a, Božo Petrov na konferenciji je kazao kako ne zna za informaciju o kandidatu Domoljubne koalicije za još uvijek nepopunjenu poziciju u ministarstvu branitelja, nakon čega mu je šef HDZ-a, Tomislav Karamarko odgovorio kako je taj kandidat Milijan Brkić.
Objašnjenje stručnjaka
Očito je kako se vodeći članovi vladajuće koalicije nisu dobro dogovorili oko komunikacije u medijima. O njihovoj retorici komuniciranja, za mišljenje smo upitali stručnjake.
'Vrlo su neozbiljno shvatili komunikaciju, kako međusobnu tako i onu usmjerenu prema javnosti. Nužno je potrebno usuglasiti stavove da bi odali, odnosno barem stvorili dojam da međusobno surađuju', kazala je stručnjakinja komunikaciju dr. sc. Gabrijela Kišiček.
Kišiček smatra da ovakvim istupima u javnosti i jedan i drugi vladajućoj koaliciji čine štetu jer prema javnosti daju dojam ne komuniciraju, odnosno ukoliko i komuniciraju, kako tvrdi Karamarko, to čine vrlo loše. Napominje kako ovakvim načinom komunikacije odaju da njihovi međusobni odnosi nisu dobri.
'Ili ne znaju razgovarati jedan s drugim ili ne znaju jasno iznijeti svoje stavove. Tko god je u pravu, bio to Petrov ili Karamarko, to rade vrlo loše. Međusobno nisu usuglašeni i nisu jasni u usuglašavanju svojih stavova, a kada postoji problem u komunikaciji onda i općenito postoji problem u odnosu', smatra Kišiček te dodaje da ovakvim 'oprečnim porukama odaju dojam neozbiljnosti i nevjerodostojnosti'.
Profesorica komunikologije s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Smiljana-Leinert Novosel kaže kako je ovakva retorika očiti dokaz nepostojanja definiranih načina komuniciranja.
'Svako djelovanje u skupinama i koalicijama podrazumijeva precizno definiranje načina komuniciranja unutra skupine, a pogotovo treba jasno definirati kako će se informirati javnost o tome što je dogovoreno', objašnjava profesorica komunikologije Smiljana Leinert-Novosel.
Šalju krive poruke
Komunikacija čelnika vladajuće koalicije kojoj smo ovih dana svjedočili šalje nekoliko poruka, napominje Leinert-Novosel.
'Prva poruka je da sudionici koalicije različito interpretiraju pojedine događaje čime se stvara dojam da ne komuniciraju na adekvatan način. To znači da se ne mogu dogovoriti između sebe oko stava koji će na kraju biti stav koalicije. Ovako izgleda da međusobna komunikacija ne postoji ili je ona vrlo skromna, da se više bazira na odnosima nego na sadržaju. Bitno je tko je važniji, tko je manje važan, tko ima pravo nešto reći, tko nema, tko je gore, tko je dolje, a ne ono što bi trebalo biti bitno – zajednička rješenja i zajednički rad', napominje Leinert-Novosel.
Dodaje i kako se obojica nalaze pod velikim povećalom javnosti koja neprestano postavlja pitanja i traži odgovore čime se stječe dojam da dvoje čelnika ne zna kako riješiti neke stvari ili ne želi rješavati. Sve to zajedno izaziva dojam da se odluke donose presporo.
'Imate dojam da nikako da završe neke izjave ili da dođu do finalnog rješenja i to nije dobro u ova vremena kada nam prijete ozbiljne krize, kada bi trebalo sve biti povezano, homogeno, jasno definirano. Nipošto se ne stječe dojam da je situacija pod kontrolom', napominje Leinert.
'Nitko ne želi biti dio koalicije'
Komunikacija dvaju potpredsjednika Vlade i vodećih čelnika stranaka koje čine vladajuću koaliciju javnosti šalje poruku da sustav pregovaranja nije dobar. Kada se djeluje u skupinama postojanje kompromisa nešto je na što sve strane moraju računati, a sada, kako napominje profesorica Leinert-Novosel, čini se da se nitko ne želi ponašati kao da je u koaliciji.
'Očito je da ta komunikacija unutar njih samih nije organizirana ili pak ne mogu doći do dogovora oko stava. Ako su svi nepopustljivi, neće biti dogovora, niti zajedničkog stava', zaključuje Leinert-Novosel.