"Imamo sad već više od 1000 oboljelih na razini Hrvatske. Najveća incidencija, odnosno broj oboljelih na području je Splitsko-dalmatinske županije i grada Zagreba", rekla je Hini epidemiologinja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Sanja Kurečić Filipović.
Posljednjih desetak godina nisu imali toliki broj prijava na hripavac, istaknula je.
"No i druge su nam se bolesti sad nakon COVID-a u pravilu povećale u brojnosti, s obzirom na to da su ljudi bili praktički dvije do tri sezone pošteđeni različitih respiratornih uzročnika, pa tako i hripavca, a imamo i pad procijepljenosti u posljednjih nekoliko godina. To jednostavno rezultira ovom situacijom koja je sada", napominje Kurečić Filipović.
Gužve na testnom mjestu u montažnom objektu ispred Rockefellerove 12, gdje se uzimanje uzoraka na hripavac (pertussis) radi svaki radni dan, gledaju već tjedan dana, napominje, a stvorile su se i danas unatoč kiši i hladnom vremenu.
"To traje već tjedan dana, upozorili smo već da su neadekvatni uvjeti jer nam je žao gledati ljude kako stoje na cesti", napominje HZJZ-ova epidemiologinja.
Smatra da bi bilo dobro, kako bi se olakšalo ljudima da ne stoje u redovima, da doktori u ordinacijama uzimaju brisove i šalju ih HZJZ-u u laboratorij na obradu.
Rizik obolijevanja od hripavca i komplikacija najveći je kod necijepljene djece.
Hripavac (pertussis), koji se u narodu zove i magareći kašalj, akutna je vrlo zarazna bakterijska infekcija dišnog sustava.
Tijek bolesti je postupan, s nespecifičnim simptomima sličnima prehladi, zbog čega se u početku, kada je osoba najzaraznija, često i ne posumnja na nju, pa bolesnik neometano širi bolest.
Za hripavac su karakteristični napadaji spazmatičnog kašlja.
Rizik obolijevanja i komplikacija najveći je u novorođenačkoj/dojenačkoj dobi kod necijepljene djece.
Mogu oboljeti i nepotpuno cijepljena mala djeca, starija djeca i odrasle osobe, bez karakterističnih simptoma bolesti.