Dobar kulen u obitelji Slađana Novosela proizvodi se generacijama. 'Proizvodnja kulena kod nas na gospodarstvu je već 40 godina, a sve što proizvedemo to i plasiramo kod nas na imanju', kaže Slađan Novosel.
Slađanov tradicionalan uzgoj upravo je ono što Europska unija danas traži. 'Te svinje se hrane prirodnom hranom i znači kroz to kretanje dobiju strukturu mišića što je jako bitno kod kulena', kaže Slađan.
Svoj kulen htio bi i izvoziti, ali ne može. Iako svinjske kuge u Hrvatskoj nema, zabrana izvoza i dalje je na snazi. No čak i da je nema, o većem izvozu još je rano govoriti.
>> Što donosimo Europi: Pekmez i loza hrvatski brend, pršut i kulen izvorno hrvatski
'Naše svinjogojstvo ne može pratiti ozbiljnije proizvodnju', kaže profesor Antun Petričević s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.
Oznaka izvornosti kulen bi lakše dovela do europskih stolova, ali i riješila brojne probleme s kojima se suočavaju proizvođači što se već dogodilo istarskim pršutarima.
'Mi smo to napisali, kompletirali i on je dobio krsni list' kaže Milan Buršić iz Vodnjana. A s krsnim listom može i izvan Hrvatske.
Uz puno truda istim putem trebaju krenuti i druge delicije. Šteta bi bilo da ih Europa nikada ne okusi i za njih dobro plati.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja.