Goran Haskić je kupio automobil na kredit u švicarskim francima. On mu je sada pojeo cijelu plaću. 'U godinu dana rata mi je narasla za više od 1.000 kuna. Rata kredita abnormalno skače', kaže Goran.
Po zakonu, kod uzimanja kredita, na otplatu ne bi smjelo odlaziti više od trećine plaće. No prema istraživanju Udruge Franak 35 posto zaduženih građana za kredit daje pola plaće. 22 posto daje cijelu plaću, a 10 posto ima veći kredit nego plaću.
Banka je Goranu ponudila poček, ali ne i reprogramiranje duga. 'Oni vam samo tu ratu nabiju na slijedeće rate. Znači, povećala bi mi se rata za nekoliko stotina kuna', pojasnio je Goran.
>> Zbog kredita u francima odlučili prodati kćer Franku!
Posuđeno će Goran teško vratiti. A takvih je još 36 milijardi kuna. Udio loših kredita popeo se na 12,4 posto. Banke ne dižu paniku iako su kredite dijelile šakom i kapom.
'U posljednjih 5 godina je bila kvalitativna promjena u načinu kako banke odobravaju kredite. Može se reći da odgovornije posuđuju, a na građanima je da se oni odgovornije zadužuju', smatra Goran Bohaček iz Hrvatske udruge banaka.
Sudska vještakinja za bankarstvo, Marija Duljković, smatra da banke još uvijek love u mutnom. Uz dugoročne kredite privlače i kratkoročnim minusima po tekućim računima. No, to građane ne lišava odgovornosti.
'I potrošači, korisnici kredita, bi morali ozbiljno razmišljati da li se smiju zadužiti više od jedne trećine primanja ukoliko nemaju nikakvih drugih rezervi, tj. nekakvu štednju', ističe Duljković.
A koliko je to bitno Goran uči na najteži način.