Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u svibnju 2023. u odnosu na svibanj 2022. u prosjeku su više za 7,9 posto, dok su u odnosu na travanj 2023. u prosjeku više za 0,5 posto, službeni su podaci Državnog zavoda za statistiku.
Da nam inflacija jede standard, osjetimo svaki put kada kupujemo namirnice. Hrana, piće i duhan skuplji su za 13,6 posto, pokazuju podaci.
HNB je sada napravio svoju analizu koja pokazuje koliko su nam porasli životni troškovi i tko je najviše na udaru.
Kućanstva se prvi put u nekoliko desetljeća suočavaju sa snažnim inflatornim šokom. Iako je pandemija bolesti COVID-19 rezultirala drastičnim usporavanjem gospodarske aktivnosti, to nije snažno pogodilo velik dio kućanstava zbog mjera pomoći radi ublažavanja učinaka pandemije.
No, kombinacija visoke inflacije i ekonomske neizvjesnosti koja je uslijedila mogla bi brojnim kućanstvima izazvati znatne financijske probleme.
Porast troškova života u prošloj godini smanjio je raspoložive dohotke kućanstava, pri čemu je trošak režija porastao umjereno, dok je porast troška hrane bio znatno izraženiji, navodi HNB u najnovijoj publikaciji Financijska stabilnost.
Inflatorni šok najviše je pogodio kućanstva u nižim dohodovnim skupinama i kućanstva s umirovljenicima, a blago se povećao i udio ranjivih kućanstava, za koja se pretpostavlja da više od 70% dohotka troše na hranu, režije i otplatu duga.
Pojedina bi kućanstva nakon inflatornog šoka mogla imati poteškoće s otplatom kredita, a porast ranjivih kućanstava s dugom u višem srednjem dijelu distribucije dohotka blago povećava rizik za financijsku stabilnost.
Povećanje udjela troškova hrane i energenata u raspoloživom dohotku, izazvano porastom troškova života, najizraženije je kod kućanstava u nižim dohodovnim razredima.
Podaci za 2020. godinu: Režije i hrana i ode 80 posto plaće
U 2020. godini prosječno kućanstvo na režije je u prosjeku trošilo oko 35 posto raspoloživog dohotka, a na pokrivanje troškova prehrane nešto više od 45 posto.
Istodobno su kućanstva s najvišim dohocima trošila u prosjeku oko 5 posto raspoloživog dohotka na režije, a oko 10 posto dohotka bilo im je potrebno da podmire troškove hrane.
Međutim, inflatorni šok znatno je povećao troškove hrane, dok su izdaci za režije minimalno narasli za sva kućanstva kao posljedica ograničenja maloprodajne cijene energenata.
Povećanje troškova života najviše je utjecalo na kućanstva iz donjeg dijela distribucije dohotka pa su im tako izdaci za hranu, mjereni udjelom u dohotku, porasli za oko 8 postotnih bodova, dok su kućanstvima iz najviših dohodovnih skupina porasli za oko dva postotna boda.
Detaljnije gledano, kućanstva u kojima se nalazi barem jedna osoba starija od 65 godina, ujedno i kućanstva s najnižim dohocima, najpogođenija su rastom troškova života.
S druge strane, mlađim je osobama šok troškova života znatno manje smanjio raspoloživi dohodak. Između ostalog, razina obrazovanja nositelja kućanstva izravno je povezana s utjecajem porasta troškova života.
Sa stajališta financijske stabilnosti važno je posebno promotriti zadužena kućanstva, kako bi se ocijenilo koliko je na njih djelovao porast troškova.
Kućanstva s najnižim dohotkom u pravilu nisu kreditno sposobna ili se mogu vrlo malo zadužiti, a zaduženost raste s porastom dohotka te se smanjuje pri vrhu distribucije.
Procijenjeno je da zadužena kućanstva s najvišim dohotkom na troškove života i otplatu kredita troše samo 25 posto svojeg dohotka, a oni bez duga na troškove života troše 20 posto dohotka.
Navedeni ukupni izdaci u odnosu prema dohotku u svakom su prethodnom razredu dohotka sve viši. Tako su kod kućanstava s najnižim dohocima osnovni troškovi nezaduženih kućanstava u 2022. činili čak 85 posto dohotka, dok su zadužena kućanstva na podmirivanje troškova hrane i režija te servisiranje duga trošila cijeli dohodak.
Stoga bi dodatni pad dohotka mogao dovesti u pitanje njihovu sposobnost vraćanja duga. U 2022. oko 18 posto kućanstava s dugom identificirano je kao ranjivo, što je porast od samo 2 postotna boda u odnosu na 2020.
Kućanstvo se definira kao ranjivo ako troši više od 70 posto raspoloživog dohotka na hranu kod kuće, režije i servisiranje duga.
Iako se najranjivija zadužena kućanstva najčešće nalaze među onima s nižim dohotkom, najveći dio duga ranjivih kućanstava nalazi se u višoj srednjoj dohodovnoj skupini.
Udio iznosa kredita svih ranjivih kućanstava u ukupnim kreditima malo je niži od 20 posto, što je usporedivo s udjelom kredita koji su banke ocijenile rizičnim. Pritom se najveći dio kredita ranjivim kućanstvima nalazi kod kućanstava u četvrtom razredu dohotka i čini oko 9 posto ukupnih kredita plasiranih kućanstvima, tj. polovinu svih kredita ranjivim kućanstvima.
Zaključno, zbog porasta troškova života blago se povećao udio ranjivih kućanstava, a rizik za financijsku stabilnost jesu kućanstva iz više srednje dohodovne skupine, zbog svoje velike zaduženosti.
Detaljnije promatrano, u donjem dijelu distribucije dohotka nalazi se najviše kućanstava koja najveći dio dohotka troše na osnovne životne troškove, no ta su kućanstva u rijetkim slučajevima zadužena, i usto s manjim iznosima duga, te će stoga vrlo mali broj njih naići na potencijalne probleme pri otplati kredita.
S druge strane, u gornjem dijelu distribucije kućanstava prema dohotku nalazi se znatno manji broj ranjivih kućanstava, ali s višim iznosima kredita pa bi se i eventualne poteškoće s kojima bi se suočila pri otplati duga mogle najviše odraziti na porast kreditnog rizika u bankama.
Što je s inflacijom?
Iako se inflacija potrošačkih cijena usporava od kraja 2022.,
inflatorni su pritisci još snažni. Prelijevanje visokih cijena sirovina i drugih ulaznih troškova na svjetskom tržištu na domaće
cijene kao i zastoji u proizvodnim lancima uzrokovali su sredinom 2022. snažan porast inflacije na najvišu razinu ostvarenu u
posljednjih 28 godina, navodi se u analizi.
Slabljenje inflacijskih pritisaka u drugoj polovini 2022., proizašlo iz stabilizacije cijena energenata, poglavito plina i nafte i usporavanja gospodarskog rasta, odrazilo se do kraja godine i na smanjenje godišnjih stopa inflacije.
Inflacija bi se u nadolazećem razdoblju mogla nastaviti postupno usporavati, pri čemu inflacijski rizici, iako malo
niži nego prije godinu dana, ostaju izrazito naglašeni, ponajviše zbog nastavka geopolitičkih neizvjesnosti i njihova mogućeg
utjecaja na cijene sirovina i energenata na svjetskom tržištu, ali
i mogućih pritisaka na rast plaća zbog akumuliranoga gubitka
kupovne moći, osobito ako poduzeća budu nastojala očuvati
dosegnutu razinu profita ili je dodatno povećati.
Nakon što se lani prosječna realna neto plaća smanjila za 3,4%, u 2023. očekuje se blagi porast realnih plaća zbog očekivanog usporavanja inflacije i bržeg porasta nominalnih plaća (Slika A.16.). To je usporilo rast osobne potrošnje tijekom 2022., unatoč znatnom
smanjenju stopa štednje kućanstava na 3,3%, što je znatno ispod visokih stopa dostignutih u pandemiji, ali i prosječnih razina iz godina prije pandemije.
Nekretnine po suludim cijenama
Rast cijena stambenih nekretnina snažno se ubrzao u 2022. godini, te se tako Hrvatska nalazi pri vrhu rasta cijena stambenih nekretnina u EU-u.
Osim domaće potražnje, na cijene su utjecali i snažna potražnja nerezidenata i sedmi krug državnog programa subvencioniranja stambenih kredita, navodi HNB.
Unatoč snažnom rastu cije na na tržištu nekretnina, broj kupoprodajnih transakcija počeo je padati na godišnjoj razini, a intenzitet samog pada znatno je pojačan krajem godine.
Iako su za sada tražene cijene nekretnina nastavile rasti i na početku 2023., daljnja dinamika tržišta nekretnina ovisit će o prelijevanju gospodarskih kretanja europodručja kao i o obujmu novoga kruga subvencija, koji će gurati cijene prema gore.
S druge strane, porast kamatnih stopa na nove stambene kredite mogao bi negativno utjecati na rast cijena nekretnina, navodi se u analizi.