Premijer Andrej Plenković već tjednima najavljuje rast plaća i poreznu reformu, ali detalje ne otkriva. Ministar financija Marko Primorac jedino je dosad otkrio da će porezna reforma državni proračun godišnje stajati 400 milijuna eura.
Cilj Vlade je povećanje plaća zaposlenih, pogotovo onih s manjim primanjima, ponavlja Plenković.
Kritika s raznih strana ne manjka, pri čemu ih je najviše sasuto na mogućnost ukidanja prireza i zadiranja u ionako klimav mirovinski sustav.
Vladino porezno rasterećenje bit će predstavljeno javnosti ovaj tjedan. U utorak će biti predstavljeno koalicijskim partnerima te konačno u srijedu i širokoj javnosti.
10 izbornih jedinica po 14 zastupnika
Premijer Plenković nakon sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a predstavio je teme o kojima su razgovarali, među ostalog spomenuvši i raspravu o novom izbornom zakonu prema kojem će biti 10 izbornih jedinica koje će birati po 14 zastupnika te je rekao kako nije riječ o prekrajanju izbornih jedinica. "Odstupanja će biti unutar +/- 2,5 do 3% i na taj način mislim da će izbori proći u najboljem demokratskom redu", smatra premijer.
"S 31. listopada prestaje vrijediti aktualni Zakon o izbornim jedinicama, došlo je do modifikacija koje ćemo sutra predstaviti koalicijskim partnerima te vjerujem da ćemo zakon usvojiti na vrijeme", rekao je i dodao kako puno toga ostaje onako kako jest. "Glasača će i dalje biti 360 i nešto tisuća", istaknuo je.
Reporter Dnevnika Nove TV Hrvoje Krešić objasnio je što najavljena izborna reforma znači za birače.
Neki od birača koji su na prošlim izborima bilu u jednoj, sada će sasvim sigurno preko noći glasati u drugoj izbornoj jedinici jer će se njihove granice mijenjati, tako je izvijestio premijer koji je predstavio izbornu reformu članovima predsjedništva HDZ-a i čini se da će broj izbornih jedinica i zastupnika koji idu u Sabor u svakoj izbornoj jedinici ostati isti.
"Puno toga ostaje kako i je. Mi mijenjamo ono što moramo mijenjati da bismo doveli na neki način u okvir otprilike broj birača po izbornoj jedinici, njih će biti otprilike 360 i nešto tisuća", kazao je premijer nakon sjednice.
"HDZ ignorirao sve druge aktere političkog procesa"
Kako će točno biti izmijenjene izborne jedinice bit će poznato u srijedu, no jasno je da su HDZ i Andrej Plenković odlučili ignorirati apsolutno sve druge aktere u političkom procesu kao i načina na koji je Ustavni sud predložio da se neke stvari u izbornom sustavu moraju mijenjati.
Ovdje je predsjednik Vlade predstavio ono što je referirao HDZ-ov ministar koji je to izradio s drugim članovima HDZ-a koji su bilo ovdje i predstavit će to sada koalicijskim partnerima i zatim vrlo vjerojatno u tom obliku usvojiti u Saboru ignoriravši sve druge aktere na političkoj sceni, zaključuje Krešić koji je podsjetio na 1999. godinu kada je donesen ovaj zakon u vrijeme dok je Franjo Tuđman bio živ, tada je Sabor imenovao povjerenstvo sastavljeno od različitih stručnjaka različitih političkih preferencija, koje je zbog ovako osjetljive stvari tada izradilo svoj prijedlog Zakona.
This browser does not support the video element.
O raznim tezama o poreznoj reformi
Govoreći o poreznoj reformi Plenković je odbacio nagađanja da će lokalne jedinice ostati bez prihoda. "Bit je da povećamo plaće onima koji imaju najmanje. To je broj jedan. Broj dva je da još jednom otklonim sve te teze koje ne znam tko i kako plasira u javnom prostoru, o tome da se nešto oduzima jedinicama lokalne samouprave, osobito da se oduzima velikim gradovima. To je neka teza koja je izmišljena, a neki je toliko ponavljaju da dio ljudi možda misli da je istina. To je neistina. Da, ukinut ćemo prirez, ali ćemo ostaviti mogućnost da porez na dohodak bude povećan za onoliko koliko je eventualno prije bio prirez", pojasnio je premijer.
"Mi smo delegirali ovlasti, dakle ako smatraju da im se ukupno povećao prihod na razini lokalne samouprave, ostavili smo da sami procijene hoće li imati manju stop poreza na dohodak ili će imati veću stopu poreza na dohodak i u tom je sva poanta", istaknuo je.
Plenković je naglasio kako nije istina da se time ugrožava mirovinski sustav. "To je isto jedna teza koja se plasira. Mi već sada doplaćujemo dio mirovina iz poreza na prihod. Podsjećam, da bi povećali plaće onima koji imaju manja primanja, mi drugih prostora nemamo. Osim da poslodavci povećaju plaće", rekao je.
''Ukidanje prireza nije politički potez HDZ-a''
Uoči sjednice potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković odbacio je kritike da je najavljeno ukidanje prireza politički potez HDZ-a.
HDZ je na vlasti u većini jedinica lokalne samouprave, koje će same moći odlučiti kolika će im biti razina poreza na dohodak, kazao je Butković: "Prihodi svih lokalnih samouprava 2016. godine iznosili su 10,5 milijardi kuna, sada je to više od 17 milijardi.''
Podsjetio je da je visina prireza uvijek bila odluka jedinica lokalne samouprave, a mnoge od njih su ukinule prirez jer su htjele stvoriti pozitivno ozračje i privući što veći broj investitora.
Prema novom prijedlogu, jedinice lokalne samouprave same će moći odlučiti kolika će im biti razina poreza na dohodak, kojim će nadomjestiti sredstva bez kojih će ostati nakon ukidanja prireza.
''Vlada nikad nije vodila računa tko je gdje na vlasti''
Butković je rekao da lokalne vlasti u suradnji s Vladom imaju priliku ostvarivati svoje predizborne programe, a Vlada nikad nije vodila računa tko je gdje na vlasti: ''Ovo nije politički potez HDZ-a, koji ima najviše čelnih ljudi u općinama, gradovima i županijama, cilj je povećati plaće svim zaposlenicima.''
Većina HDZ-ovih jedinica lokalne samouprave nema prirez, a na svim je lokalnim čelnicima da izračunaju što im je prioritet: "Svoje odluke moraju uskladiti s građanima njihove zajednice.''
Primorac je u izjavi za medije na marginama konferencije "Ulazak Hrvatske u Europski stabilizacijski mehanizam kao 20. članice" poručio da će porezna reforma svakako biti na dobit građana.
No samo je pitanje hoće li dominantnije odricanje biti od središnje države ili će iskorak u rasterećenju napraviti i lokalne jedinice, dodao je.
Ponovio je da su ključni ciljevi reforme dodatno porezno rasterećenje, povećanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave i povećanje stvarne fiskalne decentralizacije.
This browser does not support the video element.
''Nije to nikakvo prebacivanje loptice''
I Primorac je odbacio tezu da se reformom prebacuje loptica lokalnim jedinicama, s obzirom na to da će ukupno porezno opterećenje zbog poreza na dohodak moći biti kakvo je bilo i prije.
Naime, kako je reforma zamišljena, prirez će se ukinuti, no jedinica će moći prikupiti maksimalan iznos koji je dotad prikupljala na ime poreza na dohodak i prireza, no s druge strane će joj biti i pružena mogućnost za porezno rasterećenje.
"Nema tu nikakvih bad guys. Ako primjerice govorimo o Gradu Zagrebu, on će moći uvesti stopu poreza na dohodak koja će odgovarati postojećoj stopi plus prirez", rekao je Primorac.
''Stoga, ako neki grad ne iskoristi mogućnost da snizi stopu poreza na dohodak građani u tom segmentu neće dobiti ništa, no s druge strane dobit će iz zahvata u mirovinskom sustavu i kroz povećanje osnovnog osobnog odbitka te odbitaka za uzdržavane članove'', dodao je.
"Ako pojedini grad ili općina budu smatrali da mogu napraviti dodatno rasterećenje, dobit će još i više. Dobit će svakako, samo je pitanje hoće li se dominantnije odreći središnja država ili će iskorak u rasterećenju napraviti i jedinice lokalne samouprave", poručio je ministar financija.
Što kažu gradonačelnici? ''Ništa posebno''
Na pitanje hoće li se osobni odbitak znatnije povećavati ili će biti samo riječ o zaokruživanju, Primorac je rekao da će se zaokružiti tako da se malo poveća.
Upitan što mu kažu gradonačelnici na najavu ukidanja prireza, Primorac je odvratio: ''Ništa posebno". On smatra da su se svi upoznali s idejom, načinom na koji će eventualno taj prihod moći nadomjestiti, te da apsolutno nema nikakvog straha.
Potvrdio je da je razgovarao sa Željkom Turkom, predsjednikom Udruge gradova i HDZ-ovim gradonačelnikom Zaprešića, kojem navodno ta najava i nije najbolje sjela.
S obzirom na to da se, kako je sam istaknuo, Primorac inače bavi fiskalnom decentralizacijom, s Turkom je u komunikaciji duži niz godina, i tvrdi da ima podršku za reformu udruge kojoj je Turk trenutačno na čelu.
Potez u pravom smjeru
Jedan od zakona na kojem se radi je i zakon o plaćama, a primarni mu je cilj, po Primorčevim riječima, osigurati jednake plaće za jednak rad te ujednačiti situaciju koja je bila prilično neujednačena i vrlo teško pratljiva, u smislu da su ljudi s istim pozicijama u različitim resorima imali različita primanja.
''Sustav se pritom želi učiniti jednostavnijim i transparentnijim, a cilj je i da nitko u reformi ne ostane kratkih rukava, nego da plaće ili ostanu iste ili da se povećaju'', napomenuo je Primorac.
Ne želeći detaljnije komentirati najavljenu poreznu reformu, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je da porezno rasterećenje plaća načelno predstavlja potez u pravom smjeru s obzirom na to da je u Hrvatskoj porezno opterećenje plaća relativno dosta visoko.