Premijerka je najavila internu istragu ne bi li se odgovorilo na pitanje jesu li službeni dokumenti granicu napustili mimo zakona. 'Od Vladinog ureda za suradnju s Haagom sam tražila da ispitaju sve činjenice iz tih vremena. Tražim sveobuhvatno izvješće kako bismo na stolu imali sve pravne i potpune informacije', rekla je premijerka Jadranka Kosor.
Ovako je odgovorila na braniteljske optužbe da je transkript mimo zakona u Haag poslao bivši predsjednik Stjepan Mesić. Na istrazi inzistira, ali ne kaznenoj već internoj koja treba utvrditi je li poštovana procedura slanja.
Iako su to najavljivali, branitelji bivšeg predsjednika nisu kazneno prijavili. Službenom prijavom, čini se, za sada mogu samo mahati. 'Ako se to događalo 2000., onda je u svakom slučaju ta radnja pala pod zastaru', tvrdi Ksenija Turković s Pravnog fakulteta.
>> Kosor ekskluzivno: Već je počela istraga kako su 'brijunski transkripti' došli u Haag
>> Brijunski transkripti: I Šeks demantirao Mesića
Mišljenje pravne stručnjakinje Ksenije Turković, odzvanja i u odvjetničkim krugovima. Tko ih je slao, nije teško provjeriti, kaže odvjetnik Branko Šerić. 'Prema popisu dokumentacije, koju tužiteljstvo u Haagu dostavlja obrani, točno je naveden izvor otkud dokument dolazi. U svakom se predmetu to navodi, radi provjere autentičnosti dostave', objašnjava.
U svojoj se praksi susreo s transkriptima pokojnog predsjednika Tuđmana, i to u slučaju protiv Naletilića i Martinovića. Pojedini dokumenti, išli su im u prilog. No, Mesić ih je, tvrdi Šerić, davao pojedinim medijima, ne i obranama.
'Izjavio je da je on dostavio dokumente. ja sam se ta poslužio jednom pričom da već ako servira beštek, može i kompletan pribor za jelo', dodaje Šerić. Hrvatsku na suradnju s Haagom obvezuje ustavni zakon. Pravna struka upozorava, kako valja utvrditi jesu li svi dokumenti prošli zakonsku proceduru ii je li time narušena nacionalna sigurnost.
'Morali bi pogledati radi li se ovdje o slučaju u kojem se nešto trebalo, moralo i moglo dati, ili se nije radilo. U tom bi se slučaju moglo raditi o kaznenom djelu' dodaje Ksenija Turković. Da se reagirati trebalo i ranije, priznaje i šef Sabora. Za popravnu ocjenu, mišljenja je, mjesta ima.
'Svaka država ima svoje tajne i sustav sigurnosti i ne može se na pijacu svaki dan iznositi što se događa. To nema ni u jednoj državi pa ne bi trebalo biti ni u Hrvatskoj', tvrdi Luka Bebić, predsjednik Sabora. Srbija je svoje dokumente dobro zaštitila i u Haag slala tek probrane. Amerikanci, i mnoge europske zemlje svoje tajne arhive otvaraju tek nakon 40 godina.