Hrvatski kandidati za Europski parlament u prosjeku imaju 50 godina, od njih 300 samo je 29 mlađih od 30 godina, muškaraca je više od žena, pokazuju podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP).
S prosječno 50 godina, kandidati lipanjskih europskih izbora najstariji su u četiri izborna ciklusa. Na izborima 2013. u prosjeku su imali 46 godina, godinu poslije 45, a 2019. godine 48 godina.
Najmlađi kandidat i kandidatkinja su sa liste Stranke Ivana Pernara, imaju po 19 godina i nisu poznati široj javnosti.
Najstariju kandidatkinju, 83 su joj godine, ima stranka Zelena alternativa ORaH, a najstarijeg kandidata (80) Autohtona – Hrvatska straka prava – Dražena Keleminca.
Od 300 kandidata samo je 29 mlađe od 30 godina, niti deset posto (9, 67), a starijih od 30 je 271 (90, 33 posto).
Žena je manje (139), nego muškaraca (161), izraženo u postotcima odnos je 46,3 posto naprema 53,7 posto.
Na svim listama najmanje pet žena, odnosno muškaraca
Predlagatelji svih 25 pravovaljanih listi poštovali su načelo da njima muškarci i žene budu uravnoteženo zastupljeni, na svakoj je listi najmanje pet žena, odnosno muškaraca, pa se DIP ovoga puta neće morati baviti prijavama DORH-u i pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, a posljedično nikome neće prijetiti kazna od 6.636 eura.
Za 12 mjesta u Europskom parlamentu u nedjelju, 9. lipnja u Hrvatskoj će se natjecati 25 lista, 23 stranačke i dvije nezavisne s ukupno 300 kandidata.
Listi je osam manje nego 2019. godine, kada su se za naklonost birača natjecale 33, isti broj kao i 2014. godine, a manji nego 2013. kada je bilo 28 lista.
Izbori u lipnju bit će četvrti europski izbori za Hrvatsku. Prvi su održani 14. travnja 2013. godine, prije službenog ulaska u EU-u, 1. srpnja te godine.
Tada je birano 12 zastupnika, a mandat im je trajao samo godinu jer su se iduće, 2014. godine održavali redovni europski izbori. Posljednji europski izbori održani su u svibnju 2019. godine.