"Upravo je završen sastanak Stožera civilne zaštite Grada Zagreba s ciljem koordinacije službi i pripreme prihvata i smještaja izbjeglica iz Ukrajine", priopćio je gradonačelnik Tomislav Tomašević u ponedjeljak na svom službenom Facebook profilu. Zagrepčani su ga nakon toga u komentarima bombardirali pitanjima gdje mogu pronaći popis skloništa u Zagrebu.
Odlučili smo stoga provjeriti kakvo je stanje sa skloništima u četiri najveća hrvatska grada, koliko ih ima, kakvi su protokoli, te zašto nema javno objavljenih popisa skloništa.
Bitno je ovom trenutku naglasiti kako nema razloga za strah, ali je uvijek dobro znati što učiniti ako dođe do stvarne potrebe za skloništima.
Ono što je poznato jest da Zagreb ima 1062 skloništa. Najpoznatije sklonište u Zagrebu je tunel Grič koji može primiti i do 2000 ljudi.
Tunel je dugačak 350 metara, svojim većim dijelom širok je 3,2 metra dok je u središnjem dijelu širok 5,5 metara. Tunel Grič projektiran je 1943. godine za vrijeme NDH, kada su počela saveznička bombardiranja, a dovršen je 1945. godine.
Zagrepčanima je itekako poznato i sklonište ispod Ciboninog tornja, aktualnog za vrijeme Domovinskog rata. Skloništima koji su u stambenim zgradama upravljaju suvlasnici zgrada i oni su odgovorni za njihovo održavanje.
Danas je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomaševića građane izvijestio o broju skloništa, rekavši da se skloništa provjeravaju periodički, da se o tome vodi briga i da postoje određeni protokoli. No, ipak je upozorio: "Ne bih htio da se širi panika i da prejudiciramo neke stvari".
U kakvom su stanju skloništa?
Donedavnog pročelnika Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavla Kalinića pitali smo je li to baš tako kako je rekao gradonačelnik i što on misli u kakvom su stanju skloništa u Zagrebu.
Kaže da su sva skloništa nepripremljena, devastirana, trajno oštećena i neupotrebljiva.
"Nema rezervi hrane, vode, filtera za zrak, jastuka, kreveta, nema kemijskih wc-a i većina njih je devastirana. Mnoga skloništa su dana na upravljanje sportskim klubovima, te su spojena na kanalizaciju i zbog toga su neuporabljiva. Sloništa su bila u relativno dobrom stanju do 95. godine, poslije toga nikoga nisu zanimala", kaže pomalo ogorčeno Kalinić.
Tvrdi da Hrvatska uopće nema protokole za ovakve situacije, a da vlast nije zainteresirana za ovakve teme. Podsjeća kako primjerice Crkve i zgrade ranije nisu mogle biti izgrađene bez da imaju skloništa, a da je njegov bivši Ured tražio da se ispred vrtića i škola urede skloništa, ali to, napominje, nikad nije realizirano.
Nikada nije realiziran niti njegov zahtjev da se garaže u zgradama prilagode kako bi se brzo mogle pretvoriti u skloništa. U slučaju stvarne i realne opasnosti i bilo čega ozbiljnijeg, smatra da ćemo biti prepušteni improvizaciji.
Rijeka ima 200-tinjak skloništa. Izgrađena su uglavnom prije 40 godina. Ima i dosta tunela koja mogu poslužiti kao skloništa.
Priopćenje Grada Rijeke o skloništima prenosimo u cijelosti.
"Na području Rijeke nalazi se 88 skloništa osnovne zaštite koja su izgrađena uglavnom u 80-im godinama prošlog stoljeća, oko tridesetak skloništa osnovne zaštite koje u svom vlasništvu imaju stambene zgrade te 80 javnih tunelskih skloništa izgrađenih prije ili za vrijeme 2. svjetskog rata kada su i korištena kao skloništa.
Od toga Grad Rijeka putem Odjel za gradsku samoupravu i upravu upravlja s ukupno 113 javnih skloništa, skloništa su obilježena, a podatke o lokacijama skloništa imaju povjerenici civilne zaštite po mjesnim odborima", naveli su u odgovoru.
Split ima 115 skloništa, neka su u najmu
Grad Split za sada neće objaviti popis skloništa, a ima ih 115. Evo što nam je odgovoreno u kakvom su stanju, koji su protokoli i znaju li građani gdje se mogu sakriti u slučaju potrebe.
"Grad Split ima 115 skloništa osnovne zaštite i 10 dopunskih kojima upravlja Služba za gospodarenje gradskom imovinom.
Budući da se temeljem zakona javna skloništa u miru mogu davati u zakup, u dijelu skloništa nalaze se zakupci izabrani javnim natječajem.
U svakom ugovoru o zakupu skloništa navedena je odredba kojom se zakupnik obvezuje, na zahtjev nadležnog tijela civilne zaštite, bez odgode, a najkasnije u roku od 24 sata, isprazniti sklonište od osoba i stvari i osposobiti ga za sklanjanje ljudi.
Isto tako, navedeno je da je zakupnik dužan, na zahtjev nadležnog tijela civilne zaštite, bez odgode, omogućiti ovlaštenoj osobi civilne zaštite obavljanje inspekcijskog nadzora skloništa, osigurati odgovarajući prostor za pravilan smještaj opreme skloništa, čuvati instalacije i uređaje u skloništu kao i ostalu opremu i elemente koji osiguravaju zaštitnu funkciju skloništa te je zakupniku izričito zabranjena adaptacija skloništa koja utječe ili može utjecati na temeljnu namjenu i zaštitne značajke skloništa", navedeno je u odgovoru na naš upit.
Osijek i skloništa
Grad Osijek ima sedam skloništa na javnim površinama kojima upravlja. Prostore u ovom trenutku koriste i održavaju glazbene i sportske udruge.
Iz Grada poručuju kako su prostori održavani, nisu zapušteni i da se u vrlo kratkom roku mogu pretvoriti u prvotnu namjenu - skloništa.
Uz javna skloništa, postoje i brojna skloništa u stambenim zgradama o kojima brinu suvlasnici zgrada. Veličinom skloništa variraju od 160 do 260 metara četvornih, priopćeno nam je iz Grada.