Verena Ištuk apsolventica je kineziologije te je već dvije godine kondicijska trenerica u klubu američkog nogometa Zaprešić Saints. Ona svakodnevno brine o tjelesnoj spremi 30 muškaraca u dobi između 15 i 30 godina. 'Primijetila sam kako su mnogi dečki, otkada su se počeli baviti sportom u ovom klubu, naučili timskom radu. Neke od njih sport je odvukao od loših navika, naučili su cijeniti ono što imaju, te kako se nositi s pobjedama i porazima. Mnogi su postali zadovoljniji sami sobom jer mogu više, bolje, trude se više, kako u sportu, tako i ostalim područjima svojih života’, kaže Verena.
Tjelesni napor u pozitivnom smislu utječe na koncentraciju kod djece i mladih što se često odražava i na njihovim ocjenama u školi i na fakultetu. Djeca koja redovito odlaze na treninge brzo se nauče disciplini, te kvalitetnom raspoređivanju vlastitog vremena. ‘Poseban napredak ostvaruju srednjoškolci koji se trude biti što bolji u školi i imati što bolje ocjene kako bi mogli prisustvovati svim treninzima i utakmicama', rekla nam je Verena koja potiče kako mlade tako i one nešto starije da se prihvate nekog sporta.
>> Lista 25 zdravstvenih savjeta kojih bi se trebali držati
Osim fizičkih koristi sport ispunjava i naše psihološke potrebe. 'Bavljenje sportom može omogućiti zadovoljavanje mnogih psiholoških potreba, naravno ukoliko prevladava pozitivna klima u sportskom okruženju. Uz opće poznati pozitivan učinak na zdravlje, sport kroz jasno definirana pravila također može poticati razvoj discipliniranost kod djeteta', rekao nam je Boris Balent, sportski psiholog iz Hrvatske asocijacije sportskih psihologa (HASP).
Sport nas uči još nečemu što će nam kasnije u životu biti od velike važnosti - kako raditi u timu. 'Kroz sport se djecu mogu jako lijepo učiti kako surađivati sa drugima radi postizanja zajedničkog cilja', dodaje profesor Balent.
U kasnijoj dobi sport nam služi kao svojevrsni ispušni ventil i kao medij ispunjenja vlastitih interesa. 'U kasnijoj dobi sport, uz ostale već navedene razloge, također predstavlja mogućnost da se pojedinac posvetiti sebi i onome što voli usprkos brojnim svakodnevnim obavezama i stresu. Također u često užurbanom načinu života sportska aktivnost postaje organizirana mogućnost za privremeni bijeg od svakodnevnih problema, druženje i zabavu', kaže profesor Balent i podsjeća nas na mnoga istraživanja koja povezuju vježbanje s lučenjem endorfina ili hormona sreće u našem mozgu.
Isprike doista nema jer se diljem Hrvatske pružaju brojne opcije za djecu koja se odluče baviti sportom. Od popularnijih sportova kao što su nogomet, košarka, rukomet, do onih malo manje popularnih kao što su mačevanje, skokovi u vodu ili gimnastika. Stoga liječnici, kineziolozi, psiholozi preporučuju što više vježbanja jer bavljenje sportom u mlađim danima utječe na naše zdravlje u odrasloj dobi.
Imate li priču o uspješnim mladim sportašima iz vaše škole ili fakulteta pošaljite nam ih na moj.report@novatv.hr.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook