Predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je nekoliko gradilišta u procesu obnove nakon potresa u Zagrebu. Posjetio je gradilište višestambene zgrade u Đorđićevoj i dvije zamjenske obiteljske kuće na Markuševcu. Obišao je i obnovljenu crkvu u Čučerju.
"Izgrađene su nove kuće i vidim da su ljudi zadovoljni. To je samo dio mozaika procesa obnove, više od 3000 obnovljenih lokacija u Zagrebu. Obilazeći ta gradilišta, vidimo koliko je velik taj napor, obnove škola, fakulteta, javnih zgrada, sakralnih objekata, izgradnje potpuno novih zamjenskih kuća, višestambenih zgrada. Ogroman pothvat koji se odvija paralelno uz sve velike druge investicije koje se tiču građevinskog sektora. Zahvaljujem ljudima na strpljenju. Kad je riječ o Zagrebu i zamjenskim kućama, nadam se da ćemo biti gotovi u potpunosti do kraja 2025. godine, prema Bačićevim riječima, a drugi dio koji se tiče konstrukcijske obnove trajat će nešto dulje", izjavio je premijer.
Potom je govorio o rastu plaća i brojkama nezaposlenih.
"Projekcija gospodarskog rasta je 3,3 posto. Jedino se Malti projicira veći rast", naglasio je premijer.
"Ohrabruje podatak i o rastu plaća. 1326 eura je prosječna plaća. Imamo rast prosječne plaće u posljednjih osam godina veći od 500 eura. Današnji podaci HZZ-a povijesnog su karaktera. Prvi put smo spustili razinu nezaposlenih. 89.000 ljudi je nezaposleno. Imamo najmanju brojku nezaposlenih dosad."
Suradnja s DP-om i sporazum
Na pitanje kada će početi koalicijski sastanci i kad će biti objavljeni državni tajnici, premijer je rekao: "Prva sjednica bila je u ponedjeljak, druga je sjednica u petak, dali smo neko vrijeme novim članovima vlade da se familiziraju s resorima." Dodao je da je sada u fokusu kampanja za europske izbore.
Spominje se Dravor Dretar kao državni tajnik. "Ne znam ništa o tome, osim da smo skupa išli u školu", rekao je premijer. Potom je govorio o sporazumu s DP-om.
"U tom sporazumu nema ništa mistificirajuće. Imamo okvir suradnje", rekao je o sporazumu koji još uvijek nije službeno objavljen.
Novinari su premijera pitali o Istanbulskoj konvenciji. Kazao je da ljevica nije imala političke volje da se izglasa Istanbulska konvencija.
"Što se tiče Istanbulske konvencije, bit je zaštita žena od nasilja. Smisao je zaštititi žene od divljaka i primitivaca i zato sam je želio ratificirati, da nam digne standarde. Podsjetit ću javnost budući da je najčešće tema u vezi konvencije, bila je tema lijevih opcija, a lijeve su opcije bile na vlasti od 2011. do 2015. i nisu imale političke hrabrosti, htijenja ni volje da naprave ikakav korak da potvrde tu konvenciju. Oni koji najčešće govore o tome, kad su se trebali pokazati, nisu napravili ništa. Tu prvenstveno mislim na SDP, izvlače se na neke smiješne teze", rekao je.
Osvrnuo se i na moguće povećanje plaća ministrima, istaknuvši da je 2016. bilo ljudi s iskustvom upravljanja koji su im sugerirali da odmah prvi dan povećaju plaće ministrima tako da premijerova bude 10.000 eura, ali su im tad odgovorili da to "nije realno niti je normalno".
Temu o plaćama ministara i državnih dužnosnika sad možemo "staviti na stol"
“Smatramo da može doći vrijeme da u našem trećem mandatu povučemo pitanje plaća ministara i državnih dužnosnika, da i tu temu stavimo na stol", poručio je Plenković, dodajući da će se pronaći rješenje koje će biti primjereno odgovornosti u poslu kojim se bave.
"Postoje modeli, ali nije zrelo da o tome javno govorim. Trebamo sjesti, razgovarati, kada bude spremno, ići će u javno savjetovanje, pa ćemo predložiti Saboru", rekao je, istaknuvši da "što je čovjek na odgovornijoj poziciji, trebao bi biti adekvatnije plaćen".
"Ono što se dogodilo ljudima koji su dužnosnici je da imaju veće plaće od ministara. Meni je to drago, ali želim da plaće ljudi na čelu resora budu adekvatne", komentirao je.
Tvrdi i da nisu raspravljali o plaći predsjednika Republike koji ima najveću plaću.
Vezano za projekt zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića i investicije u vodoopskrbu i odvodnju iznosu od 320 milijuna eura, koji se nije uspio probiti među one koji će biti sufinancirani od EU, Plenković je komentirao da je cilj da Zagrepčani imaju kvalitetniji sustav i da se projekt realizira te će tražiti rješenja kako da pomognu glavnom gradu.
Priznanje Palestine
Hrvatska u ovom trenutku ne razmišlja o priznanju Palestine, rekao je Plenković, nakon što su Španjolska, Irska i Norveška najavile da će to učiniti.
Švedska, Irska i Norveška u srijedu su objavile da će 28. svibnja priznati neovisnu palestinsku državu, na što je Izrael odmah reagirao povlačenjem veleposlanika iz tih zemalja. Tri zapadnoeuropske zemlje time su se pridružile Švedskoj koja je 2014. bila prva članica EU-a koja je to učinila.
Češka, Mađarska, Poljska, Bugarska, Rumunjska priznale su Palestinu 1988. u sklopu sovjetskog bloka, a iste godine, ubrzo nakon njezinog proglašenja, to je učinio i Cipar.
"Naša je stalna pozicija ona bazirana na rješenju o dvije države, ali na način da dođe do dogovora" dviju strana, dodao je premijer.
Priznanje Palestine najavile su i Malta i Slovenija, a i Australija je objavila da postoji ta mogućnost. Palestinu kao državu trenutno priznaje 143 od 193 članica Ujedinjenih naroda.