Uz bivšeg premijera i nekadašnjeg predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera te HDZ kao prvu političku stranku koja je završila na optuženičkoj klupi, u studenome 2020. nepravomoćno su u ponovljenom postupku osuđeni i Sanaderovi suoptuženici.
Sanader je osuđen na povrat 16 milijuna kuna i osam godina zatvora, što je godinu manje od prve presude iz 2013. godine koju je ranije ukinuo Vrhovni sud. Bivši HDZ-ov rizničar Mladen Barišić nepravomoćno je osuđen na dvije godine i 10 mjeseci zatvora, dok je na prvom suđenju bio osuđen na tri godine zatvora.
Odvjetnica Ive Sanadera Jadranka Sloković objasnila je da su se žalili na odluku o visini kazne, odluke o oduzimanju imovinske koristi jer su, tvrdi, pogrešno utvrđena činjenična stanja. ''Ne postoji dokaz za organiziranje grupe i ostvarenje ciljeva te grupe i uloge Sanadera u njoj, sporan je jedini svjedok Ivan Jarnjak (imao i on postupke). U odnosu na prve dvije točke optužnice ne postoji dokumentacija niti proizlazi odgovornost Ive Sanadera'', navela je.
Govoreći o donacijama HDZ-u, Sloković je napomenula da ni na koji način nije dokazano da je Sanader stvorio i vodio sustav. I za druge iskaze svjedoka rekla je da nisu potkrijepljeni dokazima.
Sanader se požalio da nisu imali mogućnost ispitati Barišića. Požalio se i da vještak koji je utvrdio nesrazmjer u imovini nije uzeo u obzir sve što je zarađeno prije 1992.
Blagajnica Branka Pavošević nepravomoćno je osuđena na godinu i četiri mjeseca, dok je na prvom suđenju bila osuđena na godinu i šest mjeseci. HDZ je odlukom sudskog vijeća kojim je predsjedala sutkinja Irena Kvaternik osuđen na plaćanje novčane kazne od tri i pol milijuna kuna i povrat 14,6 milijuna kuna u proračun, dok je stranci u prvom suđenju izrečena novčana kazna od pet milijuna kuna.
Glasnogovornik Sanaderova vlade i stranke Ratko Maček, koji je u prvom postupku jedini dobio uvjetnu kaznu odlukom zagrebačkog Županijskog suda, oslobođen je optužbe.
Prije izricanja druge nepravomoćne presude preminula je Nevenka Jurak, vlasnica marketinške agencije Fimi media, preko koje se izvlačio novac iz državnih institucija i tvrtki. Ponovljeno suđenje počelo je 2016., godinu nakon što je Vrhovni sud ukinuo prvu nešto strožu presudu donesenu još 2013.