Hrvatska traži više od 1800 svojih nestalih. Prošlo je trideset godina, a prije 26 je ekshumirana Ovčara – zasad jedina masovna grobnica. Na pitanje što se još može napraviti, Vesna Škare Ožbolt, s kojom je razgovarala reporterka i urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV Ivana Petrović, odgovorila je kako uvijek treba raditi i truditi se te staviti se u kožu onih koji trideset godina čekaju informacije o svojim najmilijima.
"Tu nema predaje, stalno se moraju tražiti nove metode, neki novi odnosi. Po mom mišljenju dosta toga je napravljeno, pa čak ljudi i sami – primjerice u Sotinu nedaleko od nas – nisu odustajali i našli su ostatke svojih najmilijih", kazala je Škare Ožbolt te naglasila kako treba tražiti otvaranje arhiva JNA i neke nove modalitete razgovora sa Srbijom kako bi se dala ta dokumentacija. Također, naši bi trebali koristiti nove metode uz pomoć kojih bi došli do informacije o nestalima.
Prema riječima nekadašnje savjetnice Ureda predsjednika, Hrvatska je jedina zemlja koja traži toliki broj nestalih, a on je među najvećima u svijetu – tu su još Ruanda, Sierra Leone.
Škare Ožbolt ponovila je kako ima vjeru u nove metode i spoznaje kojima ćemo polako doći do nule.
Na pitanje treba li razgovarati s ljudima koji žive na tom području, a oni znaju, čak i u televizijskim prilozima su o tome govorili, Škare Ožbolt složila se kako smo premala zemlja u kojoj se sve zna. Najvažnije je pitanje načina, kako doći do tih informacija, kako ljudima pristupiti i zaštiti ih.
"Ljudi koji trideset godina traže, veliku su žrtvu podnijeli, zaslužuju da im država pomogne na svaki mogući način da dođu do informacije", naglasila je.
Vesna Škare Ožbolt, kako je kazala Petrović, bila je jedna od ključnih osoba u provedbi procesa mirne reintegracije – i kao savjetnica predsjednika Tuđmana i kasnije kao ministrica pravosuđa.
Što se tiče Zakona o općem oprostu, koji je dio Erdutskoga sporazuma, a koji se kod nas često tumači kao zakon o doživotnom pomilovanju i amnestiji, Škare Ožbolt naglasila je da to ne bi trebalo biti točno.
"Podsjetit ću našu javnost da je predsjednik Tuđman četiri puta proglašavao oprost za vrijeme Domovinskog rata: 1992., 1994. 1995. i 1997. godine. To je oprost u okviru Erdutskog sporazuma. Što znači opći oprost: to je oprost za sudjelovanje u oružanoj pobudi, a to znači svi oni koji su sudjelovali u oružanoj pobudi dobili su oprost, ali onaj tko je počinio zločin – naravno da ne može biti dio toga, pa i ako je bio obuhvaćen općim oprostom, a kasnije se utvrdilo da je počinio djelo – djelo mora biti procesuirano. Posebno oni koji su tjerali ljude kroz minska polja, koji su silovali u ratu, koji su činili sve ono što predstavlja opće obilježje kaznenog djela ratnog zločina. Za to nema oprosta", zaključila je Škare Ožbolt.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr