Analiza stručnjakinje

Petrović objasnila zašto je Trumpu u Kini priređen glamurozan doček: "Oni rade strateški"

Ivana Petrović, reporterka Dnevnika Nove TV, i voditelji Dnevnika Nove TV Foto: Dnevnik Nove TV
Ivana Petrović komentirala je Trumpov posjet Kini.

Uz visoke počasti, predsjednik SAD-a Donald Trump stigao je u Kinu. U Pekingu je gotovo dva sata razgovarao s kineskim čelnikom Xi Jinpingom, a sve je komentirala urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV Ivana Petrović.

"Ovo nije Trumpov prvi posjet Pekingu, prvi je bio 2017. godine, u njegovu prvom mandatu. Mislim da je sada došao s bitno slabijom pozicijom nego tada i da ima malo karata u rukavu", rekla je Petrović.

"Doček je bio glamurozan, a kada vam je najveći rival u krizi, onda priredite ovakav doček da bi on bio u iluziji da i dalje drži karte u rukama i da vlada situacijom", dodala je.

Trump je, napomenula je, u Kinu došao da bi pomagao američkim poduzetnicima koji ondje žele poslovati.

"Njemu treba ta priča za unutarnju politiku, za smanjenje trgovačkog deficita, koji je Trumpova opsesija, a i nekoliko ga mjeseci dijeli od izbora u SAD-u. Inflacija u Americi je ogromna i MAGA pokret je nagrižen, pogotovo nakon rata u Iranu", objasnila je Petrović.

Međutim, ne treba očekivati da će Kina spasiti Trumpa.

"Oni rade strateški, oni anticipiraju i sto godina unaprijed. Ako treba, njihovi poduzetnici ne trče za profitom. Kada je Trump Kini uveo visoke carine, Kina je zategnula konopac oko izvoza minerala koji su neophodni za proizvodnju raznih tehnologija. U tom smislu se ne može očekivati neki veliki, povijesni sporazum", smatra Petrović.

Što će biti s Iranom?

Komentirala je i mogućnost da Kina pomogne u okončanju rata s Iranom.

"Trump je rekao da Americi ne treba kineska pomoć, ali je prije putovanja najavio da će o Iranu voditi dug razgovor. Ono što vidimo kroz iranske prijedloge jest da je Hormuški tjesnac fokus svakog dokumenta", istaknula je.

Podsjetila je i na jedan primjer iz povijesti.

"Turska je nakon pada Osmanskog Carstva čekala, čekala i dočekala pravi trenutak 1936. godine i sve je crnomorske zemlje uspjela uvjeriti da međunarodna komisija koja je postojala za tjesnace više ne korespondira s vremenom. Konvencija iz Montreuxa dobila je nadzor nad Dardanelima, Bosporom i Mramornim morem. To vrijedi i danas i te ovlasti su doista ogromne", objasnila je.

"Tko je čitao pomorsku strategiju Irana, zna da on takvo nešto, skupa s Omanom, planira za Hormuz. Ako bi uključili Kinu, govorim hipotetski, oni bi sigurnosno zatvorili taj dio svijeta. Onda bi se geopolitička situacija jako promijenila", zaključila je Petrović.