Na razini eurozone javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju drugog kvartala 90,3 posto i bio je za 0,4 postotna boda niži nego na kraju ožujka.
Na razini EU-a iznosio je 83,1 posto, smanjivši se za 0,3 postotna boda u odnosu na kraj prvog tromjesečja.
Udio duga u BDP-u smanjio se na oba područja zato što je BDP u apsolutnom izrazu porastao snažnije od javnog duga, objašnjavaju statističari.
U odnosu na kraj prošlogodišnjeg lipnja smanjen je na oba područja u prosjeku za tri postotna boda, pokazuju izračuni Eurostata.
Hrvatska uz Njemačku
U otprilike polovini članica EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i sredinom ove godine iznad propisanog plafona od 60 posto, pokazuju podaci, kao i na kraju ožujka.
Najviši je i na kraju lipnja bio u Grčkoj, gdje je bio gotovo 67 posto veći od BDP-a. Slijedi Italija gdje je bio veći oko 42 posto.
U Portugalu, Španjolskoj i Francuskoj nadmašio je BDP za 10 do 12 posto.
U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju lipnja iznosio 47,9 milijardi eura, što je odgovaralo 66,5 posto BDP-a. Na kraju ožujka iznosio je 48,41 milijardu eura, što je odgovaralo 69,1 posto BDP-a.
Na kraju prošlogodišnjeg lipnja iznosio je gotovo 45,63 milijarde eura, s udjelom u BDP-u od 72,4 posto.
Hrvatskoj je po udjelu javnog duga u BDP-u na kraju ovogodišnjeg lipnja najbliža bila Njemačka, s udjelom duga u BDP-u od 64,6 posto.
Najmanji je ponovo bio u Estoniji, gdje je iznosio 18,5 posto BDP-a.
Pad u Latviji
U 18 zemalja EU-a udio duga u BDP-u bio je na kraju lipnja manji nego na kraju ožujka, a najviše se smanjio u Latviji, za 3,5 postotnih bodova.
Slijedi Hrvatska, s padom udjela duga u BDP-u za 2,6 postotnih bodova.
Blizu su i Portugal i Grčka gdje se smanjio za nešto više od dva postotna boda.
Najviše je pak porastao javni dug iskazan udjelom u BDP-u na Cipru, za 2,2 postotna boda. Slijede Slovačka i Italija s rastom udjela za oko 1,5 postotnih bodova.
Ponovo skok u Luksemburgu
I na kraju lipnja udio duga u BDP-u bio je u samo šest članica veći nego prije 12 mjeseci, a daleko je najviše opet porastao u Luksemburgu, za 2,9 postotnih bodova.
Slijede Finska i Estonija, gdje je uvećan za 2,1 odnosno za 1,6 postotnih bodova.
Daleko najveći pad bilježila je pak i na kraju lipnja Grčka, za gotovo 17 postotnih bodova u odnosu na sredinu prošle godine, a blizu je i Portugal gdje se javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjio za gotovo 12 postotnih bodova.
Eurostat je u skupini ponovo izdvojio i Hrvatsku, s padom udjela duga u BDP-u na kraju lipnja za šest postotnih bodova u odnosu na kraj lipnja 2022. godine.
Najbliže su Hrvatskoj Slovenija, gdje se smanjio za 4,5 postotnih bodova, i Irska, s padom udjela za 7,4 postotna boda.