Ocjene su to i preporuke Svjetske banke iz ‘Izvješće o konvergenciji Hrvatske s EU: Ostvarivanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta’, objavljenog na internet stranicama Banke. Ta studija, objavljena u dva dijela - kao pregled i cjelovito izvješće na ukupno 200-njak stranica, predlaže ubrzavanje gospodarskih i socijalnih reformi radi oslobađanja inovacijskog potencijala Hrvatske, ubrzanja integracije Hrvatske u svjetsko gospodarstvo i povećanja produktivnosti radne snage.
‘Postignuća gospodarskog i socijalnog razvoja u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću bila su dojmljiva: Hrvatska je konsolidirala svoju makroekonomsku stabilnost; ostvarila razine realnog gospodarskog rasta blizu pet posto, čime je smanjila svoj jaz dohotka s EU; a pri tom zadržala svoje pokazatelje društvenog razvoja među najboljima u regiji. Osim toga, punopravno članstvo u EU - koje se trenutno očekuje oko 2011. godine - ojačat će institucionalne temelje RH, time pridonoseći daljnjem ostvarenju takvih značajnih rezultata.’, ocjenjuje se u studiji.
>> 'Nećemo propasti, moramo njegovati kulturu rada'
No, upozorava se da učinak rasta, koliko god da je impresivan, ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo. ‘Jednostavna linearna ekstrapolacija sadašnjeg rasta pokazuje da bi dohodak po stanovniku u Hrvatskoj za 50 godina odgovarao samo 60 posto razine u SAD-u, a to je položaj koji su zemlje EU-27 zemlje postigle do 2000. godine’, navode autori. Ocjenjuju da trenutni obrazac rasta u Hrvatskoj neće biti održiv i upozoravaju na ozbiljne vanjske neravnoteže (visok manjak tekućeg računa, rast vanjskog duga i dr.), kao i na veliku državnu potrošnju (oko 45 posto BDP-a). ‘Međutim, usvajanjem prikladnih politika Hrvatskoj će biti moguće ostvariti i održati viši rast dohotka po stanovniku i ubrzati svoju ekonomsku konvergenciju s EU. Iako očuvanje makroekonomske stabilnosti ostaje preduvjet, osobito s obzirom na sadašnje globalno okruženje, bilo bi dobro da Hrvatska započne provoditi politike koje bi pomogle ostvariti i održati više stope gospodarskog rasta u godinama koje dolaze. U Hrvatskoj bi trebalo napraviti pomak prema obrascu rasta temeljenom na produktivnosti i ponajprije izvozu’, preporuča se u studiji. Izvješće posebnu pažnju posvećuje mjerama kojima Hrvatska može održati i ubrzati rast u narednim desetljećima.
>> Hrvati ne bi radili i živjeli bi od državne pomoći!
‘Riječ je o četiri strategije gospodarske politike: povećanje doprinosa radne snage kroz povećanje sudjelovanja stanovništva u radnoj snazi i smanjenje nezaposlenosti; povećanje ukupne faktorske produktivnosti; produbljivanje trgovinske integracije; promicanje inovacija. Te četiri gospodarske strategije polučile bi različite pomake u smislu većeg gospodarskog rasta. Ujedno predstavljaju različite distribucijske učinke, pa predstavljaju različite izazove u smislu političke ekonomije. (...) Dok se u izvješću raspravlja o argumentima za i protiv različitih političkih strategija, utvrđivanje politički izvedivog 'paketa mjera' koji bi trebalo usvojiti u praksi u konačnici je stvar konsenzusa koji nadilazi opseg ovog izvješća’, ističu autori studije. (Hina)