Računica tako pokazuje da ukoliko otac dobiva naknadu za nezaposlenost od 1.200 kuna, majka prima 400 kuna naknade za uzdržavanje, dječji doplatak od 247 kune po djetetu i 1.663 kune za treće dijete, te ukoliko oba roditelja zarade 'na crno' tisuću do 1.420 kuna, njihova je mjesečna zarada 6.506 kuna, piše Jutarnji list. Dodaje kako je ta svota viša od stvarne neto plaće koju bi osoba sa završenom osnovnom školom mogla imati da radi u gospodarstvu.
Pročitajte i ovo
Na tom je primjeru Svjetska banka pokazala kako sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj ne potiče ljude na rad te tako stvara kulturu ovisnosti o naknadama. Stopa zaposlenosti radne snage u dobi od 15 do 64 godine u Hrvatskoj iznosi tek 57,1 posto, dok u većini zemalja EU ona prelazi 70 posto. Posljedica je znatno sporiji ekonomski rast.
Demotivirajući sistem mirovinskog sustava
Tako Svjetska banka ocjenjuje da je u Hrvatskoj nisko sudjelovanje, pogotovo muške radne snage u naponu životne dobi, zbog demotivirajućeg mirovinskog sustava i braniteljskih naknada, odnosno, zbog činjenice da obiteljska i invalidska mirovina branitelja značajno premašuju prosječnu plaću. Poražavajuća je činjenica da osobe koje su otišle u mirovinu prije vremena od protekle godine, na zahtjev stranke umirovljenika, imaju samo 9 posto manju mirovinu od ljudi koji nisu otišli u prijevremenu mirovinu.
Neadekvatna radna snaga
Svjetska banka predlaže rješenje problema nedostatka kvalificirane radne snage u odnosu na potrebe gospodarstva. Studija Svjetske banke govori da postoji velik jaz između vještina koje se nude na tržištu i potreba gospodarstva.
U Hrvatskoj je velika potražnja za stručnjacima, tehničarima i kvalificiranim radnicima, a višak je činovnika, trgovaca i radnika u elementarnim zanimanjima. Premalo je inženjera, poslovnih i zdravstvenih stručnjaka, a višak je pravnih stručnjaka, umjetnika, stručnjaka za društvene znanosti, nastavnika, učitelja i profesora. Svjetska banka napominje kako će Hrvatska, ukoliko nastavi po starom, za 50 godina imati dohodak po stanovniku 60 posto ispod razine dohotka u SAD-u. Taj je rezultat 27 zemalja EU postiglo još 2000. Ako se odlučimo za radikalne reforme, piše Jutarnji list, mogla bi podići godišnje stope rasta za 1 do 1,5 posto i taj rezultat ostvariti mnogo brže.
