U Hrvatskoj se svake godine baci hrane u vrijednosti 4 milijuna kuna. Iako raste broj socijalnih samoposluga, ta hrana nikako ne može završiti na njihovim policama. Razlog su birokracija i apsurdni zakoni prema kojima je hranu supermarketima i proizvođačima jeftinije baciti nego donirati. Na nju naime plaćaju 25 posto PDV-a.
Pravilnik koji bi to promijenio čeka se već mjesecima. Hrvatski apsurd: deseci tisuća gladnih, prazne police samoposluga, a 400 000 tona hrane svake se godine baca. Sve to jer je u Hrvatskoj hranu i dalje jefitnije baciti, nego donirati.
Evo tko gladnima najčešće pomaže u punjenju socijalnih samoposluga
Novi Zakon o poljoprivredi još je u ožujku predvidio izmjene, ali već se mjesecima čeka Pravilnik koji će odrediti detalje i hoće li PDV na doniranu hranu biti snižen ili će ipak biti nula posto.
ton: Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede:
"Ministarstvo financija je nadležno za taj dio, oni su već napravili dobar dio stvari za porezne olakšice i radit ćemo na tome', rekla je zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol i najavila da se u završetak Pravilnika ide nakon javne rasprave.
Iako je Hrvatska ulaskom u EU morala ukinuti nultu stopu PDV-a na primjerice mlijeko, belgijski primjer pokazuje da je doniranje bez PDV-a itekako moguće.
Djecu ugrožavaju siromaštvo, pedofili, droga....
"Nije glavno pitanje samo stope PDV-a već Vlada treba poštovati direktivu o PDV-u i primijeniti je u korist donacija hrane. U Belgiji se ne plaća PDV na donirane proizvode, ali alkohol i luksuzni proizvodi ne podliježu tom neplaćanju', kaže Yves Somville, zamjenik glavnog tajnika Valonske federacije poljoprivrednika.
Dobra belgijska praksa u Hrvatskoj je sada slaba utjeha, jer hrana sa socijalnih samoposluga sve je traženija. Pitanje je samo kada će Hrvatska kao socijalna država ubrzati svoju birokraciju i omogućiti doniranje, a ne bacanje hrane.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook