Hrvatska realnost: Djeca dolaze gladna u školu, a najčešće i odlaze gladna iz nje

"Istraživanje UNICEF-a govori o povećanju broja siromašne djece za četiri tisuće ili 10 posto, a najugroženija su djeca s teškoćama. Oko 60 posto te djece prijavljuje da im nedostaje novca za hranu, 39 posto djece u gradu ne ide u vrtić, četvrtina ih živi u kućanstvu gdje nitko ne radi", upozorila je pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić. Siromaštvo se, rekla je, najviše osjeti u sustavu obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi.

Pročitajte i ovo Velik broj Nova lica u Saboru: Dolaze iz različitih političkih opcija, a ima i jedan volonter Jedan novi predstavnik Sastali su se predstavnici manjina: "Jedinstveni smo, prioritet nam je boljitak svih građana"

"Izravna posljedica krize jest utjecaj na kvalitetu života djece i ugrožavanja njihovih prava. Već mjesecima se u Hrvatskoj govori o broju gladne i siromašne djece. Djeca dolaze gladna u školu, a najčešće i odlaze gladna iz nje", kazala je Martina Banić (HDZ). Siromaštvo, istaknula je, obilježava cijeli životni put djeteta, a to je potvrđeno i u izvješću.

"Točno je kolegice da ima siromašne djece, da ima siromašnih obitelji, a da je tomu tako i zašto je tomu tako ja vas upućujem na sudske presude vašoj vlastitoj stranci Ivi Sanaderu i čitavoj 'bulumenti' te ekipe. Ova Vlada s druge strane radi sve prije svega u najboljem interesu djeteta, a za to je i najbolji primjer Obiteljski zakon protiv kojeg ste vi bili", replicirala je Ingrid Antičević Marinović (SDP).

Hrvatska trenutačno traga za 45 djece, u Europi svake dvije minute nestane jedno

Banić je pak uzvratila kako ne vidi prednost toga zakona te ocijenila da je on veliki fjasko, a Nadica Jelaš (SDP) prozvala je Banić zbog dramatičnosti.

"Govorili ste vrlo dramatično o silnom siromaštvu pa sam jednoga trenutka pomislila da govorite o nekoj od najsiromašnijih afričkih zemalja, a ne o Hrvatskoj. Ima problema i to je činjenica, međutim mislim da ste govorili previše crno, rekla bih čak ispolitizirano", kazala je Jelaš.

U raspravi je upozoreno i na problem noćnih izlazaka djece mlađih od 16 godina, alkohola kao i problem vršnjačkog nasilja, a Goran Marić (HDZ) upozorio je i na porast pedofilije.

"Moramo čuti snažniji glas svih kako se suprotstaviti toj perverziji. Imamo pedofile u školama a izbjegavaju se spomenuti svugdje su samo inicijali. Kad netko ima sudar - ime i prezime, njegova fotografija. Kad je netko napastovao dijete od sedam godina skrivaju se. Pa kad ćemo dozrijeti da imamo registar pedofila", zapitao je.

Dunja Špoljar (SDP) istaknula je kako su internet i cyber space idealan prostor za nasilje među djecom, za nasilje odraslih nad djecom, ali i za onu treću vrstu nasilja - nasilje djece nad odraslima odnosno djece nad učiteljima i učiteljicama.

Pravobraniteljica Milas Klarić upozorila je i na povredu zdravstvenih prava djece, navodeći da se većina takvih slučajeva odnosi na odbijanje redovitog cijepljenja djece.

"Konvencija o pravima djeteta nedvosmisleno kaže da dijete ima pravo na najveću razinu zdravlja, to uključuje i cijepljenje. Vrlo sam svjesna nužnosti i potrebe autonomije prava pacijenata, potrebe zaštite zadiranja u tjelesni integritet osobe, međutim počesto se miješaju zapravo želje roditelja i prava djeteta", kazala je pravobraniteljica Milas Klarić. Dodala je da, nije sklona nametanju obveza i prisile, no smatra kako bi bilo važno da svi budu za visoki stupanj procijepljenosti djece.

"159 roditelja ja prijavilo kao povredu prava djeteta činjenicu da se djeca moraju cijepiti iako je zapravo suprotno. Povreda prava djeteta je ne cijepljenje", ustvrdila je Marija Lugarić (SDP).

Dunja Špoljar (SDP) pozvala je na afirmaciju i osiguranje mjesta građanskog odgoja u sustavu odgoja i obrazovanja, dok je nezavisna Jadranka Kosor upozorila pravobraniteljicu, uoči parlamentarnih izbora, treba izraditi preporuke za političare i političke stranke kako se ne bi dogodilo da se djeca koriste u kampanji.

Đurđica Sumrak (HDZ) upozorila je u raspravi kako je jedna od zastupnica objavila na twitteru kako "danas u Saboru najglasnije i najtužnije o djeci govore oni koji nemaju uopće djecu".

"Kakva je to poruka nas političara? Kakva je to poruka žene? Kakva je to poruka bilo koga? Da li se mi trebamo ograditi od takvih poruka? Nije li sramota reći da netko tko nema dijete ne može govoriti o dječjim pravima. Ja sam šokirana zbog takve objave", poručila je Sumrak, ali nije rekla tko je objavio poruku, ali je na twitteru vidljivo da je Jadranka Kosor objavila poruku identičnog sadržaja.

"Da, doista je neprimjereno na taj način raditi razliku tko ima pravo govoriti o djeci a tko nema pravo govoriti o djeci", složio se Dubravko Bilić (SDP). (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook