Broj stanovnika u Hrvatskoj tako je 1991. bio 4.784.265 i od tada kontinuirano pada. Prema posljednjem popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 3.888.529 stanovnika, a UN-ova predviđanja za Hrvatsku nisu nimalo optimistična. Ako je vjerovati njihovim projekcijama, u Hrvatskoj će 2100. živjeti 2 milijuna i 200 tisuća ljudi.
Frapantno djeluje podatak da je u 2020. u Hrvatskoj rođeno čak 31 posto manje djece nego 1991. Među županijama prednjači Vukovarsko-srijemska u koja bilježi najveće smanjenje broja stanovnika posljednjih 10 godina.
Na popisu 10 država koje u postocima najviše gube stanovništvo, Hrvatska se nalazi na osmom mjestu. U postocima to bi značilo da Hrvatska godišnje gubi 0,93 posto svog stanovništva.
Bolje nisu prošle i nekadašnje baltičke članice Sovjetskog saveza, Litva i Latvija koje godišnje gube 1,29, odnosno 1,39 posto stanovništva. Tu se još nalazi i Moldavija, ali i Ukrajina, koja će, zbog ruske invazije nedvojbeno ostati bez dijela stanovništva, što zbog poginulih u ratu, što zbog povećane dinamike iseljavanja.
Lošije od Hrvatske po pitanju smanjenja broja stanovništva stoji i Srbija koja godišnje gubi 0.96 posto. Na ovom neslavnom popisu 10 država s najvećim gubitkom stanovništva u postocima nalaze se samo dvije neeuropske države, Libanon i Venezuela.
Na drugom mjestu ovog popisa nalazi se Bugarska, a mjesto neslavnog predvodnika država koje najviše pogađa bijela kuga zauzela je susjedna nam BiH.