U odgovoru na upit, iz HNB-a je stigao komentar da je pad BDP-a od 15,1 posto nešto veći od njihovih ovih očekivanja.
"Takav je pad sličan prosječnim kretanjima na razini čitave EU (pad od 14 posto), pri čemu su među pojedinim članicama zabilježene znatne razlike, ovisne o epidemiološkoj situaciji, provedenim epidemiološkim mjerama kao i gospodarskoj strukturi", stoji u odgovoru.
Također napominju da se intenzitetom pada ističu ugostitelji kojima se aktivnost smanjila preko 30 posto, a najranjiviji su na mjere socijalnog distanciranja. Isto vrijedi, dodaju iz HNB-a, i za domaću potražnju za uslugama, kao i za izvoz usluga, koji se smanjio gotovo 70 posto.
"Konačno, pad bruto dodane vrijednosti (11,9 posto), koji u pravilu bolje korespondira sa stvarnim kretanjem gospodarske aktivnosti, bio je nešto niži od pada bruto domaćeg proizvoda. Ta je razlika, po svemu sudeći, rezultat odgoda pri naplati indirektnih poreza i pojačanog subvencioniranja poduzeća", stoji u odgovoru.
Na kraju se napominje da bi "s obzirom na oporavak visokofrekventnih pokazatelja aktivnosti zabilježen krajem drugog i početkom trećeg tromjesečja, pad BDP-a na razini čitave 2020. godine bi trebao biti blaži od pada u drugom tromjesečju, premda će kretanja u trećem tromjesečju, zbog njegove specifične strukture, biti obilježena manjim izvozom turističkih usluga".