Ubrzani otkucaji srca i manjak zraka - taj je osjećaj Miroslava Kelava iz Velike Gorice doživjela jedne večer prije 16 godina kada je išla uspavati svoje dvogodišnje dijete. Imala je otkucaje srca 205 u minuti. ''Strah i panika, osobno nisam znala s čim se borim, što je u pitanju'', prisjetila se.
Radilo se o fibrilaciji atrija, ozbiljnom srčanom poremećaju. Miroslava je tada imala 37 godina i živjela je zdravo, ali faktor je bila genetika: ''Moja mama je imala fibliraciju atrije, ali ona ju je dobila u nekim starijim godinama, kako bi doktori rekli, to je više ono 65 plus.''
Za razliku od nje - mnogi ovaj problem sami sebi nametnu, naime, kako upozorava glavna medicinska sestra KBC-a Zagreb Ana Ljubas: ''Ljudi koji su kod nas ležali na liječenju i imaju dijagnosticiranu, utvrđenu kardiovaskularnu bolest, tešku i onda preporuke kada idu doma, ne samo da ne mijenjaju stil života. Nakon mjesec dana otpusta iz bolnice gotovo 30 posto ljudi prestane piti lijekove.''
Alkohol nam nije stran, loše se hranimo, puno pušimo, previše tipkamo, premalo hodamo. Praktički u svemu smo iznad europskog prosjeka.
''Standardizirana stopa smrtnosti za zemlje Europske unije, prosjek je oko 300, a Hrvatska ima stopu 601 dakle duplo, duplo veću stopu'', ističe Verica Kralj s Odjela za srčano-žilne bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Da bude bolje, radi se na Nacionalnom planu prevencije kardiovaskularnih bolesti. Žele da se uvrsti u zdravstveni program u školama. Plan je i da se smanje liste čekanja za ultrazvuk srca.
''To je u fazi kompletiranja, međutim dijelovi tog Plana žive, kao što je recimo nacionalni probir na porodičnu hiperlipoproteinemiju, najčešću nasljednu metaboličku bolest u kojoj ljudi umiru u dobi od 40-ak godina“, kazao je upravitelj zaklade Hrvatska kuća srca Davor Miličić.
''Također će biti fokusiran na rani početak liječenja, ranu dijagnostiku i na bolju rehabilitaciju onih bolesnika kojima se otkriju kardiovaskularne bolesti'', napomenula je Ivana Portolan Pajić iz Ministarstva zdravstva.
Srce je naš najvažniji organ. Pumpa krv i svaki dio našeg tijela hrani kisikom. Kao što ono nas, tako i mi njega trebamo održavati na životu.