DOKTORI ZNANOSTI

Oni su najbolje što Hrvatska ima, ali hoće li ih znati zadržati? "Ne mogu zamisliti da radim išta drugo"

1/4 >> Pogledaji ovu galeriju
Galerija
U Hrvatskoj ima sve više doktora znanosti. Sveukupno ih ima čak 9645, a prošloj godini do doktorata je došlo njih 680. Provjerili smo s koliko se godina najčešće doktorira u Hrvatskoj i na kojim fakultetima.

Nakon mnogobrojnih sati provedenih uz knjigu i na računalu u protekle tri godine Tana Tandarić, asistentica na Institutu Ruđer Bošković, korak je do titule doktorice znanosti. Istražuje enzim koji je bitan u liječenju Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

"Istražujem na koji način rade postojeći lijekovi da bismo jednog dana stvorili neke nove koji bi bili učinkovitiji. Doktorat sam upisala jer volim kemiju, volim znanost i ne mogu zamisliti da radim išta drugo osim toga", rekla je Tana.

Prošle godine bilo je 680 doktorata. Žene čine 55 posto doktoranada te imaju većinom između 30 i 34 godine, a najveći broj doktorskih disertacija je iz područja biomedicine i zdravstva.

Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje, smatra kako su doktorski studiji završetak, "krema obrazovanja" i moraju biti na vrlo visokoj poziciji.

"Doktorat se najčešće piše sedam godina, a na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu taj se proces ipak ubrzava jer se regrutiraju studenti koji već imaju nacrt doktorskog istraživanja, imaju dogovorene mentore, jednog ili više", objasnila je Karmela Barišić s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu.

Najveći broja doktora znanosti stvara zagrebačko sveučilište. Svake godine gotovo dvije trećine doktora stiže iz Zagreba, a Damir Boras, zagrebački rektor, već godinama upozorava na to da su potrebna veća ulaganja u znanost.

"Sad se vidi tko radi: mladi ljudi koji su završili vrhunske fakultete i možda nisu doktori znanosti ili najbolji biznismeni, ali upravo biznismeni zapošljavaju te mlade ljude s doktoratom", rekao je Boras.

Školovanje jednog takvog stručnjaka najčešće plaća on sam. No da bi se ulaganje u znanje isplatilo, i država treba spriječiti odljev mozgova i one najbolje znati zadržati u državi.

Osim onih koji do te titule dolaze znanjem, postoje i počasni doktorati koji se dodjeljuju osobama od iznimnog ugleda koje su svojim radom pridonijele napretku Sveučilišta te hrvatskoj znanosti i kulturi.

"Moram reći da svaki počasni doktorat mora biti takav da svima bude jasno zašto je netko dobio. Sveučilište u Zagrebu daje počasne doktorate za zasluge Sveučilištu, a ne za stvari koje nisu u ingerenciji Sveučilišta", rekao je Boras.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr

Povezane teme