U Hrvatskoj s debljinom živi više od milijun ljudi.
"Debljina je prisutna u velikom broju odraslih. Skoro pa milijun i 200 tisuća odraslih i preko 50 tisuća djece i adolescenata", rekla je Helena Križan iz Službe za promicanje zdravlja (HZJZ).
U posljednjih 30-ak godina stope debljine su se udvostručile!
"Promijenile su se društvene okolnosti, stilovi života, ta okolina se već od 90-ih negdje počela nazivati obesogenom, okolinom koja generira, stvara, potiče i podržava nastanak debljine", objasnila je Križan.
"Preuzeli smo američki stil. Amerikanci su otišli na dijetu, a Hrvati preuzeli", kaže Ljiljana iz Zagreba.
"Bolji standard življenja, ljudi mogu više trošiti, a kako je bila korona, usporile su fizičke i tjelesne aktivnosti i to se dogodilo", smatra Jurica.
Radi se o ozbiljnom zdravstvenom problemu.
"Debljina je kronična nezarazna bolest i ona predstavlja rizik od razvoja drugih nezaraznih bolesti uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes i neke tumore. I od tih bolesti trenutno umire preko 90% ljudi, što je više od europskog prosjeka", objasnila je Ana Pezo iz Službe za promicanje zdravlja.
Debljina se utvrđuje preko indeksa tjelesne mase.
"To je mjera koja se računa iz tjelesne težine u kilogramima osobe i dijeli se sa visinom u metrima na kvadrat. I taj indeks ako je veći od 30 onda se to smatra debljinom", dodala je Pezo.
Kako bismo spriječili debljinu, trebamo paziti na prehranu. Stručnjaci kažu: manje gotove hrane, pekara i brze hrane.
"Trebala bi se prehrana sastojati od više povrća, isto tako integralnih žitarica, nemasnih proteina i nezasićenih masnoća", kaže nutricionistica Barbara Kolarić.
"Barem jednom tjedno zamijeniti meso sa biljnim izvorima proteina kao što su mahunarke leća, slanutak, grah, grašak", dodala je.
Ni ono zdravo nije dobro u pretjeranim količinama. A unesene kalorije treba i potrošiti.
"Ako već i idemo javnim prijevozom izaći jednu stanicu ranije, pokušati zamijeniti dizalo stepenicama i pokušati skupiti dnevno nekih 30ak minuta umjerene tjelesne aktivnosti", savjetuje Slaven Krtalić, kineziolog.
Pomoći nam mogu i aplikacije za brojanje koraka.
"Već od 4 000 koraka dnevno dokazano je da imamo značajnijih zdravstvenih koristi", dodaje Krtalić.
A što veći broj koraka, to su i veće koristi za zdravlje.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.