MUP je zaprimio nekoliko prijava u posljednjih šest mjeseci vezanih za Ponzijevu shemu, odnosno piramidalnu prijevaru. MUP nam je potvrdio da su prijave zaprimljene na području Policijske uprave zagrebačke i Policijske uprave varaždinske.
U jednom slučaju varaždinska policija objavila je priopćenje u kojem su naveli kako su zaprimili prijavu 27-godišnjaka da je prevaren. On je, prema prijavi, tijekom listopada na internetu pronašao stranicu koja je nudila zaradu sistema koliko uložiš, toliko zaradiš.
Preko aplikacije prijavio se na stranicu i prvo uložio oko 3600 eura. Vidjevši da sistem radi i da si novac može vratiti, u dva je navrata uplatio još ukupno oko 7800 eura. Potom je dobio poruku u kojoj se obavještavaju ulagači da moraju platiti porez na uloženi novac ili u protivnome ne mogu podići uloženi novac niti nastaviti sa ulaganjem. Također je vidio u aplikaciji da su neki ulagači napisali poruke da iako su uplatili porez nisu mogli podići svoj novac, te je shvatio da se radi o prijevari.
Materijalna šteta iznosi oko 11.400 eura. Policija poduzima radnje u cilju pronalaska počinitelja toga kaznenog djela, priopćila je policija.
Na upit DNEVNIK.hr-a MUP nam je odgovorio kako Policijska uprava varaždinska i Policijska uprava zagrebačka provode kriminalističko istraživanje, a policija je kao jedno od tijela nadležnih za provođenje izvida dužna voditi brigu o njihovoj tajnosti, što je propisano odredbama članka 206. f st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku, zbog čega u ovom trenutku nisu u mogućnosti iznositi detalje.
Također su napomenuli kako se statistički podaci vode prema parametru kaznenog djela prijevare, a ne prema tvrtkama u svojstvu počinitelja ili oštećenika.
Ponzijeva shema, što je to i kako je prepoznati?
Ekonomski analitičar Hrvoje Serdarušić objasnio nam je što su to piramidalne prijevare, kako ih prepoznati i kako uočiti da ste se upleli u jednu.
Piramidalna prijevara funkcionira tako da mami ulagače, obećavajući im visoke povrate novca u kratkom vremenu i upravo im zbog toga mnogi ne mogu odoljeti. Shema je uvijek ista, a ta je da novi članovi upumpavaju svoj novac, koji se onda koristi za namirivanje osnivača programa i njegovih ranih ulagatelja.
Ponzijeve sheme postoje barem dvije stotine godina.
"Malo je poznato da ih je prvi opisao Charles Dickens u novelama 'Martin Chuzzlewit' i 'Mala Dorrit' sredinom 19. stoljeća. Ime su pak dobile po najpoznatijoj takvoj shemi iz 1920., koju je organizirao drugi Charles, koji se prezivao Ponzi", rekao nam je Serdarušić i objasnio kako sve funkcionira.
"Ukratko: prevarant nagovori Janka da uplati tisuću eura i obeća mu 20 posto prinosa dogodine, bez rizika. Onda nakon pola godine nagovori Marka. Obeća mu isti prinos za njegovih dvije tisuće eura. Kako ima ukupno 3.000,00 eura, isplati Janku njegovih 1.200,00 eura. Sad ima 1.800,00 eura i može tražiti iduću žrtvu, a lijep dio novca zadržati za sebe.
Investopedia napominje: "Kompanije koje koriste Ponzijevu shemu fokusiraju svu svoju energiju na privlačenje novih klijenata koji će investirati." Dakle, ovdje nema pravog poslovnog modela ili poslovnih aktivnosti, izuzev onih potrebnih za prijevaru. Ključ je u pronalasku novih žrtvi, od čijih će se uloga isplaćivati početni ulog i dobit za stare žrtve. Prije ili poslije, krug se počne sužavati i shema se raspadne", napominje.
"I Hrvoje je već uložio" - rečenice koje vas trebaju alarmirati
Serdarušić nam je objasnio kako najlakše prepoznati da vas netko pokušava uvući u piramidalnu prijevaru i koje se rečenice najčešće koriste kako bi vas uvukli.
"Dobra lova, nema rizika", "Dobit je zagarantirana", "Prilika traje još samo do sutra", "Donijet će vam 12 posto svake godine", "I Hrvoje je već uložio 10 tisuća", neke su od rečenica nakon kojih vam mora zazvoniti alarm.
Evo objašnjenja.
"Ako vam netko obećava bajkovite prinose od 15, 20 ili 30 posto bez rizika, onda ili nije svjestan rizičnosti poslovanja ili bezočno laže. Rizik uvijek postoji. On je možda jako, jako nizak kod osiguranih štednih depozita koji zato nose relativno nizak prinos. Zato je rečenica 'dobra lova, a nema rizika' jedan od znakova da je Ponzijeva shema u pitanju", kaže.
Ako nam netko kaže da je dobit zagarantirana, Serdarušić savjetuje da provjerimo detaljnije jamstva. "Vrlo vjerojatno iza njih ne stoji ništa konkretno, osim izjave vlasnika ili nečega bezvrijednog poput toga."
Također, ako netko ne želi da ga previše provjeravamo, ograničit će nam vrijeme da razmislimo o ulaganju i da istražimo pozadinu njegova poslovanja.
"Taktike oskudice (engl. scarcity tactics) možda su u redu kod ponuda veš-mašina, kad prodavač želi isprazniti skladište. Ne i kod financijskih proizvoda", kaže nam ekonomski analitičar.
Čuvajte se i nerazumljivih i kompliciranih strategija jer one često skrivaju šuplje priče.
"Čak će i uspješan startup, koji će po naravi biti jako rizičan, imati detaljne informacije o svojoj tehnologiji ili poslovnoj strategiji. Zbog velikih investitora, koje će radije loviti za rukav nego vaše roditelje sa skromnom ušteđevinom. Ta ili slične rečenice često se koriste kod digitalnih valuta, kovanica ili sličnih tehnologija", kaže Serdarušić.
Trebamo biti sumnjičavi i prema svim investicijama koje imaju jednake doprinose svake godine. "Investicije su volatilne: dionice će jedne godine isplatiti manje, druge veće dividende. I obveznice, koje nose jednake kuponske kamate, mijenjat će cijenu ovisno o tržišnim prilikama", ističe Serdarušić.
Moguće je da ste već dio Ponzijeve sheme ako postoje poteškoće kod isplate "dobiti", ako postoje problemi s papirologijom, ako se radi o investicijama u neke obveznice ili dionice, a osoba ili društvo nije registrirano kod HANFA-e ili vam nude popust ili drugu, još bolju priliku nakon što se požalite na poteškoće.
Serdarušić kaže i kako je moguće da ste dio piramidalne prijevare ako nema investicijskog prospekta ili drugog dokumenta koji objašnjava investicijsku strategiju, ako vlasnik ili posrednik naglašava glamurozni životni stil i obećava isto ako se uključite s još više novca.
Također vam treba zazvoniti alarm ako financijski izvještaji za vašu investiciju ne postoje ili se ne poklapaju sa stvarnošću.
"Uvijek preispitujte investicijske prilike. Ako je nešto predobro da bi bilo istinito, nije istinito", rekao nam je zaključno Serdarušić.