Pristupanje Hrvatske eurozoni, kako je jučer na konferenciji u Zagrebu najavio premijer Andrej Plenković, priželjkuje se za osam godina. To naravno ovisi o tome kad će Vlada poslati zahtjev za članstvom u eurozoni, kao i o daljnjim ispunjenjima zadaća koje se traže od Hrvatske.
Uvođenje eura za sobom povlači i niz pitanja koja zanimaju građane, a možda najvažnije je hoće li taj potez dovesti do lančanog poskupljenja, zbog preračunavanja svih cijena u eure. Ministar financija Zdravko Marić u ponedjeljak je gostujući u Dnevniku Nove TV istaknuo kako građani neće imati nikakav trošak prilikom konverzije kunskih kredita u one u eurima, no ostaje i dalje pitanje porasta cijena.
Prije ulaska Hrvatske u eurozonu tečaj kune će biti "zamrznut", nakon čega će se sve cijene preračunati u eure. Pritom će nesumnjivo dolaziti do zaokruživanja, što je praksa zabilježena i u drugim državama EU-a, no to se najčešće odnosi na cijene raznih usluga. Najveća životna investicija većine građana Hrvatske svakako je kupnja nekretnine pa se postavlja pitanje i kako će uvođenje eura utjecati na cijene stanova i kuća.
Josip Tica, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, za Novi list je kazao da su cijene nekretnina u Hrvatskoj već izražene u eurima pa stoga ulazak u eurozonu ne bi treba na njih utjecati. Plaćanje prilikom kupnje odrađuje se u kunama, no cijena je uvijek istaknuta u eurima. Sličnog je mišljenja i Boro Vujović iz Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u, koji navodi da je kuna samo sredstvo plaćanja nekretnina između pravnih osoba, i kad se kupuje kreditom.
Drugo je pitanje što će biti s novim projektima izgradnje nekretnina, koji će započeti nakon uvođenja eura. Mojca Kufner, voditeljica Odjela posredovanja i marketinga Zagreb nekretnina Unicredit Grupe, napominje da bi moglo doći do povećanja cijena novogradnji, ali zbog povećanja plaća radnika koji rade u građevini.
"Na to će investitore i građevinske tvrtke natjerati gola činjenica da za plaće kakve trenutno nude radnicima, u Hrvatskoj više nitko neće htjeti raditi – za isti posao u susjednim europskim zemljama mogu dobiti više puta veću plaću, pogotovo ako su stručni i iskusni", kaže Kufner za Novi list.
Slovenija je ove godine obilježila deset godina od uvođenja eura, a po statistikama u tom su periodu životni troškovi porasli za oko 20 posto, ali su i prosječne plaće rasle za 30 posto. Natprosječno su pak rasle cijene usluga – kava u kafiću poskupjela je, primjerice, za gotovo 50 posto.
S druge strane, pojeftinio je velik broj namirnica u trgovinama, a rasle su pak cijene nekretnina, i to zbog povećane potražnje građana EU-a treće dobi. Kako će biti u Hrvatskoj, ostaje tek da se vidi.