Nakon višetjednih potresa, u ponedjeljak navečer erumpirao je vulkan na Islandu. Njegova erupcija nastavila se i na utorak te još uvijek traje.
Snimke erupcije obišle su svijet, a stručnjaci predviđaju da bi se posljedice mogle osjetiti i u našim krajevima. Dnevnik Nove TV ugostio je u studiju vulkanologa, profesora Dražena Balena s geološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu koji je rekao da je teško predvidjeti koliko će erupcija trajati.
"Ono što će biti vjerojatno zanimljivo je kraj ili dio jednog procesa koji je počeo prije dvije stotine milijuna godina, praktički naše vremensko poimanje je nebitno za vulkane", dodao je.
Upitan je je li neobično da se erupcija čekala mjesec dana od kada su počela učestala podrhtavanja tla na što je odgovorio da je to normalan proces. "Prvo imate tu vrstu potresa koji ukazuje na kretanje lave u podzemlju i nakon toga u nekom razdoblju dolazi do erupcije", objasnio je.
Takva erupcija tipična je za Island, istaknuo je profesor. "Razmiču se dvije ploče, izdiže se plašt, nastaju taljevine i relativno mirno se razlijeva lava", dodao je.
Prema trenutnim informacijama, grad Grindavik koji je najbliži erupciji i iz kojeg je evakuirano četiri tisuće stanovnika nije izbjegao katastrofu.
"Ako dođe do erupcije, to je izuzetno ugroženo područje. Taj grad uopće nije trebao biti tamo, on se nalazi direktno na očekivanom putu lave i ako dođe do jače, neugodnije erupcije, onda će grad stradati", ispričao je Balen.
Islanđani zasad ne moraju strahovati od vulkanske prašine ili otrovnih plinova. "Preko 40 erupcija je godišnje tamo, to nije njima nikakav problem. Zasad je erupcija vrlo slaba, no ako dođe do većih erupcija postoji opasnost od piroklastičnog materijala, prašine i tad to postaje opasno", dodao je profesor.
2010. godine je erupcija jednog drugog vulkana na Islandu potpuno zaustavila zračni promet nad Europom. Profesor je upitan mogu li se te dvije erupcije usporediti.
"Mogu se usporediti. Ona 2010. godine je bila bitno jača, no u svijetu vulkana je i ona bila prilično slaba erupcija. Ono što je nju činilo tako neugodnom je to što se sitna prašina izbacila na visinu više od 10 kilometara i onda tu prašinu preuzimaju tzv. jet stream struje i to su točna koridori kretanja mlaznih aviona. Mlazni avion koji usisava velike količine zraka i sitna prašina vodi u neminovnu katastrofu", rekao je za kraj.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.