Rad nakon 65. godine bio je tema sastanaka ministra rada, sindikata i poslodavaca. Nije prošlo bez problema pa su nezadovoljni predstavnici poslodavaca sa sastanka otišli bez izjava.
Ovim se povodom uživo u Dnevnik Nove TV javila Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.
Predstavnici poslodavaca danas nisu htjeli s ministrom na izjavu za medije, što ih je toliko naljutilo?
Činjenica da je danas bio prvi sastanak, da do danas nismo čuli što će ministar prezentirati. Tražili smo materijale, trebamo ih proučiti i očitovati se u roku 14 dana. Ostali smo iznenađeni nakon izjave premijera da prihvaća zahtjeve sindikata i da je 67 previše, da se vraćamo na 65 što imamo i sada; najave da sada radnici mogu raditi do 68 godina, bez da se o tome usuglase s poslodavcima.
Mislimo da dovodi zbrku u poslovni proces. Ne znaš na koga možeš računati, a na koga ne. Ako radnik želi raditi do 68, to nije regulirano ni zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Svi naši umirovljenici koji rade na pola radnog vremena, ako idu na bolovanje, HZZO ne refundira bolovanje nakon 42 dana. Mislim da je nastala jedna zbrka od onoga što je rekao premijer i onoga što je bilo u zakonu do sada, od onoga što je rekao premijer da se prihvaća i ono što je danas na sastanku ponuđeno.
Vlada je odlučila popustiti sindikatima da ne bude referenduma, iz HUP-a se niste izjasnili o tome iako inače glasno branite svoje stavove - zašto, što mislite o tome i mogućim posljedicama?
Ovo ne smatramo reformom, jer promjena 65, 67, 68 su samo godine do koliko godina mislimo raditi. Suštinski se ništa ne mijenja. Ni ovim prijedlogom ni onim što smo usvojili do 67. Borili smo se da dođe do suštinske promjene. Danas imamo 65 i imamo veoma mizerne mirovine, pogotovo radničke.
Netko je danas u mirovini s 2,3,4 tisuće kuna, što je nedostojno za život. Tražili smo suštinske promjene i da je to stvarno reforma. Predlagali smo ono za što smo se usuglasili sa 67. I zato što smo zastupali da na svakom radnom mjestu ne možeš raditi do 67 i bio je prihvaćen naš zahtjev da i dalje ostane da radnik koji je napunio 41 godinu staža ide u mirovinu. Svi koji ulaze rano u procese rada, radili bi do 62, a ne do 65.
Tada nam je taj zakon bio prihvatljiv. A oni koji žele i mogu, neka rade do 67. Sada se to podiglo na 68, pa je to zbunjujuće. Od kuda sada 68? Nitko nije ništa obrazlagao. Smatrali smo i tada smo nudili razna rješenja da se taj zakon promjeni.
Međutim, nije bilo sluha kod tadašnjeg ministra. Sindikati su inzistirali na 65, 67 i jedan i drugi su prošli kako su prošli. Sad se vratilo na 65, što opet ništa dobroga ne nosi, jer bez povećanja zaposlenih, što više u procesu rada u odnosu na umirovljenike bez značajnog povećanja plaća koje je jedina baza za mirovinu. Onolika kolika ti je bila plaća, toliki postotak ćeš imati mirovinu, a ne jesi li radio 65 ili 66 godina.
Treba se dignuti standard i radničke mirovine trebaju biti u mirovinskom, oni koji uplaćuju da budu u mirovinskom fondu, a one koje je odredila država da se maknu iz tog fonda. Jer nije svejedno povećate li mirovinu tri posto nekom s 2000 ili s 8000. Ako povećate mirovinu, ona se svima povećava. Danas govorimo da hrvatski radnici rade 30 godina u odnosu na EU, što nije točno, jer ne gledaju samo radnike koji su uplaćivali u mirovinski, nego i one koje su stavili u taj fond a nisu odradili dovoljno svog radnog vijeka.
Poslodavci nezadovoljni Vladinim prijedlogom
This browser does not support the video element.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr