O stavovima vezanima uz izjavu saborskih klubova i minuti šutnje za generala Slobodana Praljka sa zastupnikom Glasa Goranom Beusom Richembergom razgovarala je reporterka Nove TV Sabina Tandara Knezović.
"Predsjednik Sabora jučer je najavio čitanje izjave koju je oblikovao tako, kao najavu, kao da se radi o izjavi svih klubova. Ta izjava je tek došla jutros nama, nije uopće usuglašena. Ona nije, da se razumijemo, jako sporna, tek u nekim detaljima trebalo je konzultirati se, ali u ovom slučaju radi se o izjavi predsjednika Sabora, tako da se ne radi o izjavi Hrvatskog sabora u cjelini, tako da nije bitno jesmo li bili ili nismo (na čitanju i minuti šutnje)", rekao je Beus Richemberg.
"Ovo je najviše zakonodavno tijelo u državi. Dakle ovo je institucija, ovo je kuća prava, vladavine prava, i ne smijemo zbog nekih dvostrukih kriterija ili emotivnog naboja, koji je dozvoljen, naravno, koji je legitiman, osobito u ovakvim situacijama kad žrtve traže svoj pijetet na svim stranama, zapravo dopustiti da se snize standardi. Dakle, u parlamentu se ne može minutom šutnje odavati počast nekome tko je pravomoćno osuđen ratni zločinac. Formulacija koju je gospodin Jandroković u tom smislu dao nešto je pomirljivija. On je pozvao na minutu šutnje svim žrtvama, a onda je poimenice spomenuo tek jednu. To nije možda korektno i treba tu biti dosljedan", ističe Beus Richemberg.
Zbog tog stava i objave dan ranije na svojem profilu na Facebooku Beus Richemberg primio je i ozbiljne prijetnje smrću.
"To je naprosto tako. Dakle, u salvi nekakvih uvreda koje dobivate svaki dan, zbog javno izgovorenog stava, javno izgovorene riječi, naravno, događaju se i te neke prijetnje koje se mogu procijeniti opasnima. Sad je na policiji da to rješava", rekao je Glasov zastupnik.
Na konkretno pitanje kakve je prijetnje primio, Beus Richemberg jasno kaže, "klasična prijetnja likvidacijom".
Beus Richemberg naglasio je i kako presuda šestorci iz BiH nije i presuda Hrvatskoj kao državi, već da se spominju konkretna imena iz državnog vrha koji je državom upravljao u tim vremenima. Spomenuo je svjedočenje i generala Janka Bobetka te naglasio kako kako je "potpuno jasno da politika iz 90-ih godina nije bila niti oprezna, ni pažljiva, a u mnogočemu nije vodila ni računa o ukupnim nacionalnim interesima".
Presudu je okarakterizirao kao "loš epilog te politike" koji i 22 godine nakon rata "baca sjenu na čast, poštenje i žrtvu svih onih koji su branili svoj dom i domovinu, neovisno s kojeg teritorija".
Na kraju je zaključio da Haški sud ipak naposljetku nije procesuirao i zločine počinjene nad Hrvatima, koji su bili "eklatantni i veliki".