''Nema nikakvog razloga za podizanje cijene vode'', poručio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović u izjavi za medije nakon sjednice Vlade.
Opetovao je: "Nema potrebe za tim. Živimo u kriznom vremenu. Možete vidjeti da se ubrzo predstavlja proračun Grada Zagreba od 16,6 milijardi kuna - nikada veći, a gradska uprava govori da su financije stabilizirane i da je sve tip-top. Postavljam pitanje: zašto bi netko u takvoj situaciji rekao da će povećati cijenu vode građanima za 20 posto?"
Uredba o visini naknade za korištenje voda trebala je stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine, a kad bi se to dogodilo visinu naknade vodovodi bi plaćali prema zahvaćenoj, a ne isporučenoj količini vode, što bi moglo uzrokovati povećanje cijene vode građanima i poduzetnicima.
Vlada je odgodila početak primjene uredbe na 1. siječnja 2024. godine, kako bi se ''zaštitio standard građana i kako se ne bi dogodila neka najavljena poskupljenja".
"Pozivam sve one koji su najavili da će poskupiti vodu za građane da od toga odustanu, a i one koji su namjeravali to napraviti da to ne rade, sve kako bismo zajedno štitili standard građana i pomogli im da što lakše prebrode krizu", rekao je Filipović, koji je kazao da je iznenađen najavama poskupljenja.
Istaknuo je da je Vlada pored odgode uredbe, pomogla Gradu Zagrebu i drugim jedinicama lokalne samouprave u jesenskom paketu mjera u kojem je osigurala da struja za sve vodovode u Hrvatskoj ne poskupi.
Grad Zagreb će, kako je rekao, zahvaljujući jesenskom paketu mjera, ''samo kada je riječ o električnoj energiji od 1.studenoga do 31. ožujka 2023. platiti 580 milijuna kuna ili 116 milijuna mjesečno manje, a da je Uredba stupila na snagu trebao bi platiti 29 milijuna kuna više u odnosu na lani''.
This browser does not support the video element.
"Kad gledate što je Vlada učinila za Grad Zagreb i što bi za Grad značilo eventualno poskupljenje, možete vidjeti koliki je to nesrazmjer i mislim da bi bilo fer i korektno da se sve to uzme u obzir i ne ide povećavati cijena vode... Nadam se da će biti dovoljno razuma da do toga ne dođe jer nema nikakvog razloga zato", naglasio je ministar.
Ustvrdio je i da ga zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević nije izvijestio o namjeri povećanja cijene vode iako s njim dosta komunicira, a odbacio je propitivanja da se radi o politikantstvu Vlade koja reagira nakon što je najavljeno poskupljenje vode u Zagrebu.
Vlada je predstavila prijedlog izmjena Zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja tijekom godine kojima bi radili.
Između ostalog, onima koji rade nedjeljom izmjenama Zakona o radu povećava se cijena rada nedjeljom za 50 posto u odnosu na druge dane.
O tim i ostalim izmjenama zakona o trgovini i radu nakon sjednice Vlade osim Filipovića, govorio je i ministar rada,mirovinskog sustava i socijalne politike Marin Piletić, a kolega im ministar financija Marko Primorac osvrnuo se na skorašnje uvođenje eura i uvođenje poreza na ekstraprofit.
Piletić o ''šumu u komunikaciji'': Priziv savjesti izbačen je iz Zakona o radu
''Jako puno polemike izazvalo je nešto što mi nikada u zakon nismo stavili, a to je priziv savjesti. Nakon Povjerenstva za zakonodavstvo, Gospodarskog socijalnog vijeća i dodatnih konzultacija to poglavlje smo izbacili iz konačnog prijedloga Zakona o radu (ZOR) zato što smo imali čitav niz konzultacija s mikropoduzetnicima", kazao je Piletić.
Istaknuo je da radno vrijeme mora biti jasno definirano ugovorom, to je dio iz Direktive o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima: 'Zakon o trgovini ide svojim putem, a to je da ograniči rad u trgovinama. 16 nedjelja ostaje radno, a ostale neće biti radne. Htjeli smo omogućiti da nedjelja bude posvećena obitelji i da u onim situacijama kad rad nedjeljom nije nužan, radnik rad može odbiti".
"Nastao je šum u komunikaciji'', kazao je i rekao da je najvažniji limitirati rad nedjeljom u trgovinama i dostajanstveno ga platiti. No, znači li to sve da nakon izbacivanja ove tri stavke radnici zbog priziva savjesti neće moći odbiti rad nedjeljom, pitali su ga novinari.
''Tu tematiku prolongiramo do iduće godine kada ćemo ići u izradu novog Zakona o radu'', dodao je.
Ministar je podsjetio da su imali tri stavke - ako tjedni odmor ne može biti organiziran tijekom nedjelje, radnik može odbiti raditi nedjeljom uz dva izuzetka, a to su prijeka potreba i narav posla: ''S obzirom na čitav niz konzultacija s mikropoduzetnicima koji imaju ograničen broj radnika, njihov rad će biti doveden u pitanje. Tu se najviše govorilo o pružanju socijalnih usluga - primjerice domovi koji moraju pružati skrb 24 sata sedam dana tjedno, tu su i zdravstveni radnici i segment poljoprivrede i zbog toga nema niti je bilo priziva savjesti, ali smo htjeli jasno definirati da je nedjelja dan za obitelj".
Građani od danas, 1. prosinca u bankama, Fini i Hrvatskoj pošti mogu kupiti početni paket eurokovanica, koji sadrži 33 eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom, u vrijednosti 13,28 eura, što će platiti 100 kuna, a moći će ih koristiti za plaćanja u zemlji i u inozemstvu od 1. siječnja 2023. godine.
I poslovni subjekti od danas u bankama, Fini i/ili Hrvatskoj pošti mogu nabaviti početni paket eurokovanica. On, pak, sadrži 525 eurokovanica svih apoena, u vrijednosti od 145,50 eura, što će platiti 1.096,27 kuna.
Primorac: Ne odustajemo od poreza ne ekstraprofit
No, njih trenutno muče neke druge brige, naime, i porez na ekstraprofit je sve bliže, a Primorac će se osvrnuti na kraj javng savjetovanja o tom porezu koji je izazvao ogromno negodovanje u velikom dijelu poslovne zajednice.
Komentirajući prigovore, Primorac je kazao da su primile dobre i konstruktivne komentare u javnom savjetovanju: ''Ako budu dobri i utemeljeni, nema razloga da ih ne usvojimo''.
''Zamolio sam kolege da prate i ono što pišu mediji te ćemo sve relevantno i što ima smisla ćemo uvažiti. Od poreza se ne odustaje, poručio je ministar.
''Od početka smo pozivali poduzetnike, to jest potencijalne porezne obveznike, da iznesu svoje komentare i sugestije putem javnog savjetovanja, što je dio njih i učinio, dok se dio njih odlučio za medijske istupe'', kazao je Primorac, a rekao je i da ne bi trebalo doći do izuzimanja pojedinih sektora od novog poreza: "Prema onome što sam dobio kao informaciju od ustavnopravnih stručnjaka, takvo nešto ne bi bilo ni ustavno".
Ponovio je da je ''poanta novog poreza u horizontalnom pristupu te omogućavanju platforme za solidarni doprinos onih poduzetnika koji imaju najveću gospodarsku snagu, u smislu da ponesu veći teret ove krize, pri čemu će se sav prikupljen prihod redistribuirati prema najugroženijim skupinama građana''.
This browser does not support the video element.
Na pitanje što ako poduzetnici zbog novog poreza podignu cijene i time njegov teret prebace na leđa građana, Primorac je odvratio da je ''siguran da se to neće dogoditi, a i da nema smisla hipotetski govoriti o tome što bi netko mogao učiniti''.
Vlada će i dalje pratiti situaciju i ako bude potrebno primjereno reagirati, poručio je ministar financija te kazao da će ti prihodi služiti i za neke Vladine mjere koje će biti potrebne i nakon 1. travnja iduće godine: ''Mi smo u proračun uključili one mjere za koje znamo i koje će trajati do kraja trećeg mjeseca. Sve nekakve potencijalne mjere, ako bude potrebno da ih donosimo, mi ćemo ih naravno i donositi".
''Poduzeća koja će biti obuhvaćena novim porezom neće propasti''
Filipović je također poručio da će Vlada zasigurno prihvatiti dio smislenih prijedloga o novom zakonu upućenih putem savjetovanja.
"Kada se govori o katastrofičnim najavama da će sve propasti, da će pasti BDP i slično, to nije tako, nitko od poduzeća koja će biti obuhvaćena tim porezom neće propasti", ustvrdio je Filipović i poručio da se porez treba promatrati kroz prizmu solidarnosti, u kontekstu i Vladina jesenskog paketa mjera, gdje se pomoglo i velikim poduzećima.
Ni on ne očekuje da bi poduzeća teret novog poreza mogla podizanjem cijena prebaciti na građane: "I do sada je također došlo do povećanja cijena usluga, prema tome ne očekujem takav potez jer su teška vremena ispred nas".