Zeleno svijetlo rezoluciji dalo je 623 od 676 prisutnih zastupnika, 33 je bilo protiv, a 20 suzdržanih.
"Potpora u Europskom parlamentu je bila vrlo velika. Radi se o temi koja nema stranačke boje, a to je pokazala i rasprava te potom i glasovanje. Za dokument je glasovalo 92 posto zastupnika, a onih 8 posto su euroskeptici koji odbijalu bilo koji dokument koji se izglasava", izjavila je Borzan novinarima nakon završetka glasovanja.
Po njezinim riječima, radi se o tome da smo svi svjesni da je situacija u kojoj se nalazimo duboko nemoralna i neodrživa i da zbog toga moramo djelovati što prije kako bismo smanjili bacanje hrane i kako bi ona što lakše našla svoj put prema potrebitima.
Ističe da u Europskoj uniji postoji jedna suprotnost, jednu šizoidnu situaciju u kojoj puno ljudi gladuje, a s druge strane svaki građanin Unije u prosjeku godišnje baci 173 kilograma hrane.
Prema procjenama, ističe Borzan, godišnje se baci gotovo 90 milijuna tona hrane, a Hrvatska također ne zaostaje u tom neslavnom rekordu jer svake godine baci skoro 400.000 tona hrane, dok s druge strane imamo ljude koji koriste pučke kuhinje i socijalne samoposluge.
"Mi smo u ovom izvješću htjeli predložiti politička i praktična rješenja kako bi se ovaj problem barem djelomično dokinuo, odnosno, stavili smo si za cilj da se do 2030. bacanje hrane smanji za 50 posto", kazala je Borzan.
Napominje da se radi se o vrlo složenom problemu koji ima različite aspekte: sigurnost hrane, zaštitu okoliša te poljoprivredni edukativni aspekat.
To je jedna stvar koja zadire u više sektora i koja se mora rješavati na razini država članica, uz sudjelovanje više ministarstava, a također i na europskoj raziniu, smatra Borzan.
Zastupnica u EP-u iz redova socijaldemokrata veliku nadu u rješavanje problema rasipanja i bacanja hrane vidi, između ostaloga, u provedbi edukativnih kampanje među građanima koji često ne razlikuju oznake "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do". "Iz tog razloga preko 50 posto bačene hrane dolazi iz kućanstava", upozorila je Borzan.
Iako se u pojedinim državama članicama već provode neka rješenja, nedostaje jedno sveobuhvatno, europsko rješenje, ističe Borzan.
Kao pozitivan primjer navela je Dansku koja je imala kampanju u kojoj je educirala građane da kupiti proizvod kojemističe rok nije sramota već građanska dužnost, te Francusku.
"Na taj način su u Danskoj uspjeli smanjiti bacanje hrane za 25 posto. U Francuskoj pak postoji zakon koji obvezuje trgovačke lance da imaju ugovore s različitim dobrotvornim organizacijama i ne smiju bacati hranu koja se može jesti", podsjetila je Borzan.
Kao veliki problem u državama članicama je istaknula porez, pojašnjavajući da donator ako želi učiniti dobro djelo mora na to platiti porez i naravno da onda nije motiviran.
"Naš je prijedlog da se ti problemi rješavaju na europskoj razini, ali, naravno, svaka država članica ima mogućnost i obvezu djelovati sama i prije nego se usvoji bilo koji europski dokument", dodala je hrvatska europarlamentarka.
Što se Hrvatske tiče, kao svijetli primjer ističe djelovanje Caritasa i Crvenog križa koji kroz pučke kuhinje i socijalne samoposluge uspijevaju nahraniti dobar dio našeg stanovništva, ali koji u ispunjavanju svoje humanitarne zadaće nailaze i na problem manjkave infastrukture.
"Nažalost infrastruktura, mogućnosti transporta i skladištenja su takve da do tih namirnica lako dolaze oni iz velikih gradova, dok oni s periferije ostanu na neki način uskraćeni", rekla je Borzan.
U hvalevrijedne inicijative je ubrojila i otvaranje outleta hrane koji su sve popularniji i za sada se otvarajuu veliki gradovima, a u njima kupuju ne samo oni koji imaju financijskih poteskoca vec oni koji misle da je građanska odgovornost kupiti namirnicu kojoj ističe rok trajanja, ali je zdrava za konzumaciju.
"To je izvrsna inicijativa koju pozdravljam", rekla je Borzan.
Njezino izvješće "Učinkovitost resursa: smanjenje rasipanja hrane i poboljšanje sigurnosti hrane" će nakon usvajanja biti upućeno Europskoj komisiji. (Hina)