Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Glavna izvjestiteljica Europskog parlamenta za izvještaj o smanjenju bacanja i povećanju doniranja hrane Biljana Borzan kazala je kako se u Hrvatskoj godišnje baca oko 400 tisuća tona hrane, pri čemu samo kruha dnevno 135 tona, a istodobno ljudi kopaju po kontejnerima.


S druge strane, niz je socijalnih udruga koje donacije hrane ne dobivaju, a oslobađanje donatora PDV-a nije bilo dovoljno da se broj donacija poveća. O tome je održana i posebna sjednica saborskog odbora, a iz Ministarstva poljoprivrede obećavaju da će mijenjati pravila igre.

Vezani članci Voće i povrće, ilustracija (Foto: Getty Images) Razumijete li rok trajanja? Evo koliko hrane bacimo u Hrvatskoj i što najčešće završi u smeću Štand dobrote na tržnici (Foto: Dnevnik.hr) Hvalevrijedna akcija na zagrebačkim tržnicama: ''Ako imaš viška hrane - ostavi. Treba ti hrana - uzmi''

U socijalnoj samoposluzi u Vukovaru, tek su dva stalna donatora, oni police pune kako znaju.
"Najviše doniraju mali, obični ljudi. Moram pohvaliti školsku djecu koja dolaze na ekskurzije u Vukovar. Malo koji autobus da se ne parkira i da ta djeca ne donesu donaciju.", kaže Jasna Solin iz Humanitarne udruge Duga.

Nakon oslobađanja donirane hrane PDV-a, broj donatora nije se povećao. Zoran Radan iz sektora za poljoprivredu HGK komentira: "Jednostavno, mora im se olakšat da oni to rade, a ne svim načinima napraviti da je to komplicirano i teško." Zato će država mijenjati svoja pravila.

"Pravilnik će se mijenjati u smislu odredbi koje su vezane uz rokove do kada se hrana može donirati, dakle, najbolje upotrijebiti do i upotrijebiti do rokovi će biti promjenjeni." nadopunila je Jelena Đugum, pomoćnica ministra poljoprivrede. No, uz promjene rokova, ostaju problemi distribucije.  "Nama ako treba netko iz Zagreba ili iz Osijeka, ne moramo daleko, hoće donirati, nama je to problem dovesti.", nastavila je Solin. Zato treba osmisliti sustav doniranja.

Kako kaže Zoran Grozdanov: "Postoji nekoliko modela, da li ćemo ići na centralizirani model pa spuštat na županije ili iz županija na gradove, to je za raspraviti." Novac za to postoji u Europskim fondovima.

"Činjenica je da se u EU ništa ne dobiva na pladnju, nego za sve se treba izboriti kroz prijavljivanje na različite projekte, nažalost, Hrvatska to u ovom trenutku još nije iskoristila.", zamjetila je Biljana Borzan, zastupnica u EP-u.

I dok ovo goruće pitanje čeka rješenje, tone hrane završavaju u smeću. Kućanstva su najveći generator bacanja hrane, a bacati hranu znači bacati novac. Svaki stanovnik Europske unije na godinu baci hrane u vrijednosti 1500 kuna. Ipak, uz toliko bačene hrane, svaki peti Hrvat u protekla dva tjedna - bio je gladan, što je porazno.